Cilj je postići ravnotežu između prava radnika i potreba tržišta, istaknuo je ministar Hasičević...

Radi se o takozvanom slovenskom modelu, o kojem se već pisalo u svibnju ove godine. Tada je ministar Hasičević izjavio da je upoznat s tim modelom, no da se Federacija ipak kreće u smjeru hrvatskog pristupa. Međutim, sada se čini da će u FBiH biti primijenjen upravo slovenski model rada trgovina.

Odluka o neradnoj nedjelji mogla bi doživjeti zakonske izmjene u rujnu, ali samo ako ih podrže zastupnici Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. 

Iz Federalnog ministarstva trgovine navode kako se uvodi mogućnost rada nedjeljom, ali isključivo za samostalne trgovačke radnje čiji vlasnici i članovi njihovih obitelji sami obavljaju djelatnost. 

Riječ je, dakle, o izmjenama zakona koje će morati proći kompletnu parlamentarnu proceduru, a o kojima bi Vlada FBiH i Parlament FBiH trebali raspravljati u rujnu.

Slovenački model

Federalno ministarstvo trgovine trenutačno čeka mišljenja Federalnog ministarstva pravde, Federalnog ministarstva financija te Ureda za zakonodavstvo. Neradna nedjelja ostaje na snazi za sve veće trgovine, budući da, prema riječima resornog ministra Amira Hasičevića, dosadašnje mjere nisu imale negativan fiskalni učinak.

- Cilj je postići ravnotežu između prava radnika i potreba tržišta, istaknuo je Hasičević.

Radi se o takozvanom slovenskom modelu, o kojem se već pisalo u svibnju ove godine. Tada je ministar Hasičević izjavio da je upoznat s tim modelom, no da se Federacija ipak kreće u smjeru hrvatskog pristupa. Međutim, sada se čini da će u FBiH biti primijenjen upravo slovenski model rada trgovina.

- U Sloveniji rad nedjeljom u malim trgovinama nije zabranjen, ali je dozvoljen samo ako ga obavlja osoba izvan redovnog radnog odnosa. Ova mjera snažno štiti zaposlene od pritiska da rade nedjeljom, ali istovremeno omogućava minimalno poslovanje malim lokalnim trgovcima. Takav model ima visok stupanj socijalne osjetljivosti, ali ograničava tržišnu fleksibilnost, osobito u turistički orijentiranim regijama i sezonskim zajednicama. Osim toga, zahtijeva strogu inspekcijsku kontrolu i jasno definirane kriterije u praksi, kazao je Hasičević u svibnju.

Trenutna zabrana rada nedjeljom mnogim trgovcima onemogućava da slobodno raspolažu vlastitom imovinom – prodavaonicama i poslovnim prostorima – odnosno da sami rade u svojim trgovinama, čime se, kako tvrde, zadire u njihovo pravo na vlasništvo, pravo na rad i slobodno tržišno poslovanje.

Efekti

Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH u prethodnom je razdoblju oštro istupao protiv bilo kakvih izmjena zakona. Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH, nedavno je gostujući na TV Hayat kazao da je neradna nedjelja bila veliki pritisak od sindikata. Rekao je i to da su oni odluku dobro izanalizirali, ali da su njihove prvobitne procjene bile nešto drugačije od onih kojima danas svjedočimo. 

Kako je pojasnio, njihova analiza je pokazala da pad prometa neće biti značajan, osim u prvim mjesecima, dok se do sada stečene kupovne navike ne promijene. Važno im je bilo, da se ova odluka provede na cijelom području FBiH, iz razloga što su još radnije pojedine općine u svojim sredinama nedjelju proglasile neradnom.

- Ovo što se sada dešava s ovim novim izuzecima iz odluke je sve obesmislilo. Naš cilj je bio da su sve ovo trebali pratiti i RS i Brčko distrikt, kao jedna lančana reakcija. Međutim, ovakav način rada i traženja izuzetaka sada nema nikakvog smisla, te ćemo mi kao Udruženje poslodavaca zvanično tražiti da se ukine član 18. i da ostane da se radi kako tko hoće, kazao je prilikom gostovanja Smailbegović.