Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko prije tačno dvije godine donio je odluku o izmjenama Krivičnog zakona BiH kojim je krivična odgovornost propisana za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Bio je to 23. juli nakon obilježavanja 26. godišnjice od počinjenog genocida u Srebrenici, a reakcija iz Tužilaštva BiH bila je da će pratiti slučajeve negiranja genocida. No, dvije godine poslije negiranje genocida i neprestano veličanje ratnih zločinaca posebno u bh. entitetu Republika Srpska je nastavljeno.

- Savjest mi nalaže da nemam pravo okončati svoj mandat dok se veličaju pravomoćno osuđeni ratni zločinci. Nemam pravo ignorirati presude Haškog tribunala kojeg je uspostavilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, a zadužen sam za civilnu implementaciju mira - kazao je Inzko tada, pojašnjavajući zašto je na koncu mandata posegnuo za bonnskim ovlastima.

Bio je to rijedak trenutak kada je jedan diplomata bio u stanju preuzeti inicijativu u interesu istine i tranzicijske pravde, a njegova motivacija za ovakav potez bila je da zaštiti preživjele članove porodica ubijenih u genocidu od retraumatizacije izazvane poricanjem genocida.

Povodom ove godišnjice u razgovoru za Fenu profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Državnom univerzitetu Southern Connecticut prof. dr. David Pettigrew podsjeća da je to bila nada da će zakon smanjiti sveukupne slučajeve negiranja genocida u BiH.

Međutim, negiranje genocida se nastavio što čine čak i političari uključujući predsjednika Republike Srpske i vladajuće partije Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, što ima vrlo negativan i opasan učinak.

- Osim toga, negiranje genocida koje čini Dodik često je popraćeno govorom mržnje, poput psovanja genocida u Srebrenici i govorom mržnje prema Bošnjacima. To je također opasno jer ima za cilj poticanje mržnje i nasilja uz očito kršenje ljudskih prava i pravnih standarda - naveo je Pettigrew.

On ocjenjuje da dosad nadležna tijela nisu učinila dovoljno na procesuiranju negiranja genocida ili govora mržnje, a takvo nedjelovanje institucija onemogućilo je bilo kakve napore na tranzicijskoj pravdi u BiH, kao postgenocidnom društvu.

Osim kriminalizacije negiranja genocida, zakon koji je nametnuo Inzko kriminalizirao je veličanje osuđenih ratnih zločinaca, ali Pettigrew podsjeća da se ratni zločinci rutinski veličaju širom Republike Srpske.

Na brdu Vraca postavljena je ploča ratnom zločincu i bivšem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, njemu je posvećen i mural na ulazu u Kalinovik, a tu je statua u Višegradu koja slavi "hrabre branioce", dok se na drugim mjestima veličaju takozvani "srpski borci".

Još jedan takav primjer je namjera gradnje Muzeja HVO-a na mjestu nekadašnjeg logora Heliodrom u Hercegovini te Pettigrew ističe da su ove ploče, murali i kipovi sami sveprisutni oblik poricanja koji slavi zločine i prijeti da će se ponoviti.

- S druge strane i dalje se ne procesuira veličanje zločinaca i slavljenje zločina. Toksičan narativ, koji ratne zločince pretvara u heroje, a genocid u 'oslobodilački rat', prožeo se Republikom Srpskom. Taj narativ onemogućuje napore na tranzicijskoj pravdi - podvukao je.

Osim negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca, spomen obilježja žrtvama se potiru ili im se zabranjuje da na dokumentiranim mjestima zločina, kao što su sportska dvorana "Partizan", koncentracijski logor Barutni magacin i skladište u Kravici, postave spomen-obilježja.

- Zatiranje ovakvih spomenika i muzeja zatvara buduće generacije u Republici Srpskoj u narativ poricanja i revizionizma - upozorio je ovaj ugledni profesor.

I dok je provedba zakona protiv negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca bila važan događaj, očito nije bilo, ističe on, dovoljno predanosti procesuiranju ili obilježavanju sjećanja, a za transformaciju kulture potrebna je sveobuhvatna predanost tranzicijskoj pravdi.

Naglašava da bi stoga tim objektivnih međunarodnih tužioca trebao biti zadržan djelovanjem Ureda visokog predstavnika i Vijeća za implementaciju mira (PIC) na rok od najmanje deset godina kako bi se osiguralo procesuiranje poricanja genocida i veličanja ratnih zločinaca.

Pettigrew smatra da bi se time pokazalo da se poricanje i veličanje više neće tolerirati, ali osim toga, Ured visokog predstavnika treba provesti i sveobuhvatan program podrške ljudskim pravima na istinu i obilježavanje sjećanja, podržavajući spomenike žrtvama i komemoracije preživjelima.

- To su načini na koje možemo odati počast i dostojanstvo sjećanju na žrtve genocida u Srebrenici, kao i žrtve ratnih zločina širom Bosne i Hercegovine - podržavajući preživjele. Moramo se posvetiti zaštiti preživjelih od ponovne traumatizacije i sprječavanju ponavljanja zločina - zaključio je u razgovoru za Fenu profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Državnom univerzitetu Southern Connecticut i član Upravnog odbora Programa za proučavanje genocida Univerziteta Yale prof. dr. David Pettigrew.

Odlukom tadašnjeg visokog predstavnika propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine za one koji javno podstiču na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv osoba s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.

Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navedeno je u Odluci.

Predviđeno je i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.

Kazne su propisane i za one koji imenuju javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, registriraju naziv prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veličaju osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.

Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kazni kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Od 2021. godine kada su donesene izmjene Krivičnog zakona BiH u Tužilaštvu BiH evidentiran je 71 predmet koji se odnosi na krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.

- Gotovo nijedan nije bio na osnovu zaprimljenog izvještaja o učinjenom krivičnom djelu, dostavljenom od policijskog organa uz dokaze, iskaze svjedoka i svim što je potrebno - rečeno je Feni u Tužilaštvu BiH.