Piše: V.S.Herceg

Opterećena unutarnjim problemima, potom krizom koju je donijela pandemija korona virusa, Europska unija (EU), po ocjeni mnogih analitičara, nije uložila dovoljno energije u približavanje Uniji zemalja zapadnog Balkana.

Čak što više, mnogi ocjenjuju da takva indolentnost u Uniji vlada više od desetljeća te tako otvara prostor za nove utjecaje sa istoka, prvenstveno Rusije i Kine, ali i Turske.

Pahor: "EU će morati brzo djelovati"

No, jasno je da od svih zemalja zapadnog Balkana BiH i Kosovo najviše zaostaju u provedbi reformi potrebnih za članstvo u Uniji. A brzina provedbe reformi je od ključnog značaja. Takvog su stava mnogi, a među njeima je i slovenski predsjednik Borut Pahor koji je nedavno za slovenske medije kazao kako se

"EU suočava s neugodnom situacijom u kojoj neće moći preko noći donijeti odluku o budućnosti Zapadnog Balkana, a ipak će morati djelovati brzo".

Rekao je i da strahuje da je trenutni tempo prespor.

"U tom slučaju, svašta se može dogoditi na Zapadnom Balkanu, možda čak i uz upotrebu sile, pa ćemo opet gledati krvoproliće", rekao je Pahor.

Međutim, barem što se tiče BiH, nema prečaca do Bruxellesa. To je tijekom prošlotjednog posjeta BiH naglasio Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku na sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje EU i BiH.

Napredak BiH u reformama je ograničen, vodstvo zemlje treba učiniti dodatne napore, a BiH nije iznimka – ima iste uvjete kao i ostale zemlje, sažetak je njegovih poruka. Borrellova diplomatska izjava sadržavala je značajnu dozu kritike, ali i ohrabrenje za nastavak dalje, dok je bh izaslanstvo dijelom priznalo da “nije najbolji učenik”, kako je to kazao predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, “ali da je urađeno dovoljno za kandidacijski status”. Dovoljno za zaključak da bh i EU strana imaju različita mišljenja.

No, dok bh lideri beskonačnim i neučinkovitim pregovorima, nespremni za kompromise i odgovornost, više nego kritično usporavaju svaki korak BiH ka EU, poruke iz Bruxellesa su više nego jasne. Opterećeni, za njih teškim uvjetima iz Bruxellesa koji se u većini kose s njihovim ostankom na vlasti, mnogi bh. političari polako se okreću "raširenim rukama" sa istoka.

"EU mora biti puno vidljivija na zapadnom Balkanu"

Erwan Fouere, viši znanstveni suradnik u Centru za proučavanje europskih politika kaže da europska perspektiva za države zapadnog Balkana nema alternativu, unatoč sporom procesu kao i protivljenju nekih članica Unije daljnjem proširenju.

"Države članice EU-a kao i sve njene institucije puno puta su potvrdile europsku inicijativu za zapadni Balkan, ali je problem što to traje puno duže nego što je predviđeno. Možete vidjeti mlak pristup proširenju kod mnogih zemalja članica, unatoč činjenici postojanja formalne posvećenosti zemalja Unije ka proširenju na zemlje zapadnog Balkana. Razine koje su dostigle svaka od zemalja su, naravno, različiti. Crna Gora i Srbija trenutno pregovaraju iako su pregovori vrlo spori. Sjeverna Makedonija i Albanija čekaju - Vijeće Europe je donijelo odluku o početku pregovora, ali nažalost, jedna država članica Bugarska, blokira iz razloga koji nema nikakve dodirne točke s perspektivom i članstvom u EU. Kosovo i BiH zaostaju, ali su reforme podjednako važne u obje zemlje. BiH je na putu svih tih reformi, ali još mora puno toga uraditi kako bi dostigla razinu Sjeverne Makedonije i Albanije", komentirao je Fouere za Glas Amerike.

Ovaj bivši dužnosnik EU-a kaže da su skepticizam ka Uniji iskoristile druge sile kako bi u zemljama zapadnog Balkana nametnule svoje interese.

"Sve dok EU ne preuzme i ne ispuni svoju odgovornost u liderstvu u zapadnom Balkanu, taj vakuum koji je preostao iskoristit će drugi, poput Kine i Rusije koji imaju svoje specifične interese, a koji nisu nužno u interesu samih zemalja zapadnog Balkana. Kina je, primjerice, svojom inicijativom 'Put i pojas' zemljama zapadnog Balkana donijela puno pozajmica zemljama zapadnog Balkana, ali to su pozajmice koje neće nužno, dugoročno pomoći tim zemljama jer će oni biti vezane za otplaćivanje pozajmica umjesto suradnje sa EU-om. EU je sada odlučila uvesti vlastitu inicijativu kao bi se suprotstavila kineskoj inicijativi i tako ojača veze Unije sa zemljama zapadnog Balkana na polju ekonomske trgovine jer Unija ostaje najveći trgovinski partner za sve zemlje zapadnog Balkana. Ali, politički i strateški, EU mora biti puno vidljivija na zapadnom Balkanu kako bi osigurala liderstvo i uvela te zemlje EU na temelju reformi. Berlinski proces u tom pogledu je bio važan, ai je sada završen. EU mora biti puno energičnija u svom pristupu zapadnom Balkanu", kaže on. 

Weber: "15 godina toneće politike Zapada prema EU"

I njemački politički analitičar i viši suradnik Vijeća za pitanja demokratizacije iz Berlina (Democratization Policy Council -DPC) i vrlo dobar poznavatelj političkih kretanja u BiH, Bodo Weber u svojim komentarima na stanje zapadnog Balkana uvijek povlači odgovornost EU-a. odnosno,

administracije međunarodne zajednice u BiH. Tu je on posebno kritičan te politiku EU-a, ali i Zapada, prema zemljama zapadnog Balkana naziva "politikom koja tone".

"U 15-godišnjoj politici Zapada prema BiH koja tone, bez strategije i dovoljne političke volje da se ozbiljno bavi zemljom, te umjesto toga raznim kompromisima moraju stvarati privid lažnog napretka kojeg uistinu nema. Time pomažu domaćim političkim akterima u podrivanju demokracije i vladavine prava, te podrivaju vjeru građana u Zapad i zapadnu demokraciju", smatra Weber ističući kako mora doći do ozbiljne promjene smjera ikod politike EU-a prema zapadnom Balkanu, ali i kod politike SAD-a.

"Peking razmišlja dugoročno"

Istočni giganti ovakav pristup iskoristili su čak i u vijeme pandemije te nefunkcioniranja mehanizma COVAX, odnosno, nevjerojatnog kašnjenja u isporuci cjepiva od strane farmaceutskih tvrtki.

Miodrag Šorić, šef korespondentske službe njemačke medijske agencije Deutsche Welle u svom komentaru na ovu temu, između ostaloga, piše:”

“Na Zapadu cjepivo iz Kine i Rusije do sada nije odobreno. Teško je podnosiva činjenica da u EU i SAD postoje žestoki problemi s proizvodnjom cjepiva. To će koštati ljudskih života. Zato vlasti, uključujući i onu u Njemačkoj, s pravom stoje pod pritiskom građana. Pa ipak: solidarnost u okviru EU se ne dovodi u pitanje. Njemačka kao najveća i najbogatija zemlja Unije, ne inzistira na ubrzanju procesa cijepljenja za svoje stanovnike nauštrb malih u EU. Srbija nije članica EU, a ipak je Bruxelles uplatio milijune eura pomoći balkanskim zemljama u pandemiji. To se u Beogradu ovih dana ignorira. Jer, isporukom cjepiva, Kina istovremeno jača režim u Beogradu. Samo vrlo naivni bi mogli pomisliti da isporuke stižu iz čisto humanitarnih razloga ili kao isprika jer je virus krenuo iz Kine”.

Nadalje, Šorić navodi da “Peking razmišlja dugoročno”. “Ako ima poteškoća s kupnjom važnih poduzeća u Njemačkoj, SAD ili Velikoj Britaniji, u zemljama poput Srbije ili Mađarske to se može pazariti jeftino. Tako Peking stvara ekonomske i političke ovisnosti. Po tom šablonu Kina već dugo nastupa u Africi i Latinskoj Americi”, piše šef korespondentske službe DW-a.

Na koncu on ima nevjerojatan zaključak: “Mora se kritizirati što slobodni svijet na to gleda nijemo i ravnodušno. Reputacija komunističkog vodstva u Pekingu jako raste na Balkanu, u Mađarskoj i drugdje. Umjesto obećanja, Peking jednostavno isporučuje cjepivo. Strateška je pogreška Zapada je da se Zapadni Balkan prepusti rastućem kineskom i ruskom utjecaju. EU bi barem Crnu Goru trebala ubrzano primiti u članstvo”.

Von der Leyen poziva na ubrzanje proširenja

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, na summitu Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa, održanog početkom srpnja, pozvala je na ubrzanje proširenja EU na Zapadni Balkan.

”Naš prvi prioritet je ubrzanje agende proširenja širom regije i podržimo naše partnere sa Zapadnog Balkana u njihovom radu na provođenju nužnih reformi za napredak na europskom putu. Naše angažiranje sa Zapadnim Balkanom prevazilazi i to, a Berlinski proces je poslužio kao inkubator mnogih inicijativa, koje su sada postale sastavni dio politike EU-a prema regiji. Zajedno smo postavili put ka održivijoj, digitalnijoj i otpornijoj Europi“, poručila je tada Von der Leyen.

Njemačka kancelarka Angela Merkel također je potvrdila tu opredijeljenost kazavši: "Postoje mnogi razlozi, između ostalog i geostrateški, zbog čega želimo članstvo regije u EU. Svjesni smo da još ima mnogo problema koje treba premostitii, kao što su dijalog Srbije i Kosova te i Bosna i Hercegovina”. I austrijski kancelar Sebastian Kurz naglasio je da EU mora ispuniti svoja obećanja. Je li to dovoljno ili će se, kako pojedini kažu "prije raspasti EU nego što zapadni Balkan bude primljen u članstvo"?