Nema spasa za pravosuđe?
Američka administracija je nedavno kaznila sada već bivšu Glavnu tužiteljicu Goradnu Tadić, jer je, kako obrazlažu, selektivno, a ne po uhodanoj matrici, raspoređivala predmete svojim probranim tužiteljima i opstruirala istrage.
Tadićku je i prije toga svojom odlukom o smjeni VSTV poslao u 'bolesničku postelju', a Amerikanci su joj svojim sankcijama samo dodali sol na vruću ranu i natovarli joj prijetnju trajnog izgona iz pravničke profesije.
Nakon kažnjavanja Gordane Tadić ostao je ipak gorak okus jer svi jako dobro znamo da tužiteljica iz Živinica, koju su neki povezivali s Draganom Čovićem i HDZ-om BiH preko bliskog rođaka Mije Krešića, potpredsjednika te stranke, nije najveći, a poglavito ne jedini krivac za očajno stanje u domaćem pravosuđu. Kandidata za sankcije posve sigurno ima još. Hoće li biti novih kazni, ostaje nam čekati.
Nemir u pravosuđu
Sankcije Gordani Tadić unijeli su nemir u državno pravosuđe, mnogi tužitelji i suci su se uspaničili i prepali zbog otvorene opasnosti da i neki od njih budu na američkoj “crnoj listi”.
To i ne bi bilo iznenađenje. Dapače, javnost se ponadala da će neka dobro poznata korumpirana imena biti kažnjena. Baratalo se s različitim kalkulacijama i sam je čelnik VSTV-a Halil Lagumdžija potvrdio da su mu neke američke diplomate najavile nove sankcije za pojedince u našem pravosuđu. Za sada je knjiga zatvorena s Goradom Tadić, ali pitanje je hoće li se stati na tome.
-Policija i druge službe su pod kontrolom vlasti. Tužiteljima se brani da budu lideri istrage, mi to vidimo na ovim slučajevima nerasvijetljenih ubojstava i dalje je to policija. Nema spasa za pravosuđe, u potpunosti je prešlo pod političku kontrolu i nema spasa dok se ne promijene ukupne politike,ocijenio je u najnovijoj analizi čemer i jad važnoga stupa zemlje, državni sudac Branko Perić, poznat do čestitim kritičkim istupima čak i na račun kuće u kojoj radi.
Što kaže Tadićka?
Javnost je manje više “prežalila”pa i zaboravila Gordanu Tadić, međutim jako je zabrinjavajući izostanak očitovanja pravne zajednice oko jedne njezine poruke koju je iznijela u svom komentaru na američke sankcije. Kaznu je, naime, povezala sa svojom smjenom, spominjući razgovore predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića, famoznog Osmice.
- 20. siječnja 2021 godine, po ovom pozivu predmeti Ranka Debeveca i Osmana Mehmedagića pod pritiskom VSTV-a su trebali biti prenijeti na Županijsko Tužiteljstvo Sarajevo i ne bi bilo postupka protiv mene. Ostala sam dosljedna. Tužitelji su samostalni u radu. U VSTV-u postoji tonski zapis o ovom sastanku. Sastanak je organizirala tadašnja VD Sanela Gorušinović. Na moj upit gdje su ostali članovi vijeća rečeno mi je da su tu oni koji su se zatekli u prostorijama VSTV-a. Bilo bi dobro da se javno objavi tonski zapis. Debevca ipak spasiše. Ja im na tome čestitam. A mene smjeniše svi zajedno sa pozicije Glavne tužiteljice, objavila je neke detalje Tadić, koji ukazuju na dvije ključne stvari, ako je istina to što je otkrila.
Kao prvo, da su Ranko Debevec i Osmica nedodirljivi i da su pod zaštitom političkih centara moći, te da je strategija njihovog oslobađanja od sudskog progona i krivice, jasna. Dakle, vraćanje predmeta u nadležnost sarajevskog pravosuđa u praksi znači i njihovo oslobađanje od svake krivice. Da bi to bilo doista jamačno zasigurno je netko “odozgo” probrao lojalne tužitelje i suce i naložio da se Debevec i Mehmedagić amnestiraju od odgovornosti i obore optužnice.
Nije teško se prisjetiti slučajeva “pravda” i “Bosna” koji se godinama povlače po sarajevskome sudu ili predmeta “Memić” koji je unatoč zataškavanju teškog ubojstva ipak skončao na državnom Tužiteljstvu.
Goradana Tadić, dakle ako govori istinu, ne krije kako je prijenos nadležnosti u slučaju Debevec i Osmica pokušala spriječiti i da je to skupo platila. Pozvala je stručnu pravosudnu zajednicu da analizira njene navode. Što će se događati u skorijoj budućnosti, teško je prognozirati.
Postavlja se logično pitanje, hoće li se netko iz sarajevskog pravosudnog sustava naći na američkoj “crnoj listi”. Kandidata svakako ima.
J. S.