Nakon što je Google prošli tjedan u SAD-u proglašen krivim za kršenje antimonopolskih zakona u poslovanju koje se tiče internetskog pretraživanja, ne prestaju rasprave o tome kakve bi točno posljedice mogle biti za kompaniju vrijednu 2000 milijardi dolara, ali i za obične korisnike.

Kad je riječ o Googleu, mogućnosti su brojne, i neke bi za tu kompaniju mogle biti bolne. Bilo kakvo “taasanje” u vezi njihova biznisa pretraživanja interneta koji im donosi 175 milijardi dolara godišnje, imat će za njih goleme reperkusije. Google uskoro ima još jedno antimonopolsko suđenje. Sada je tema oglašivački biznis. Slične optužnice zbog monopolskog ponašanja za vratom imaju i Apple, Amazon i Meta (vlasnik Facebooka i Instagrama). Bilo kakva odluka u ovom slučaju zasigurno će definirati parametre za sve naredne slične procese.

Američko Ministarstvo pravosuđa trenutačno razmatra prijedloge koje će uputiti saveznom sucu Amitu Mehti. On nadgleda slučaj, te će 6. rujna održati ročište, kako bi se donijela odluka o narednim koracima. Mehta je, podsjetimo, prihvatio argument optužbe prema kojemu je Google ilegalno stvorio i održavao monopol nad online pretraživanjem. Također i oglasima koji se pojavljuju u rezultatima pretraga. S ovime su izgradili toliko dominantnu poziciju da su spriječili suparnike u inovacijama i razvoju. Pored toga, podigli su cijene iznad razine koja bi bila moguća na doista slobodnom tržištu.

Google razmišlja o izdvajanju pojedinih divizija
Kako prenosi New York Times, među idejama je izdvajanje pojedinih divizija iz Googlea. Primjerice, odjela za internetski preglednik Chrome, mobilnog operativnog sustava Android i slično. Drugi scenariji predviđaju prisiljavanje Googlea da dijeli podatke koje su prikupili tijekom godina nepoštene prakse s konkurentima. Ovo bi za njih bilo bolno, vrlo bolno. Pored toga je moguća zabrana dogovora s proizvođačima uređaja, prema kojima je Google unaprijed određena opcija za internetsko pretraživanje. Apple je, recimo, na konto toga što je Google “defaultni” pretraživač na iPhoneu godišnje dobivao skoro 20 milijardi dolara naknade. Ako se donese odluka da to neće biti dopušteno, Apple ostaje bez tog novca. Pored njih i brojne druge kompanije milijardi dolara godišnje Googleu donosi pretraživanje koje su imale identičan dogovor s Googleom.

Kada je, pak, riječ o korisnicima Googleovih usluga, promijenit će se malo toga. U Europskoj uniji ništa se ne bi trebalo promijeniti, barem u dogledno vrijeme, jer su europski birokrati još 2018. prisilili Google da napravi ono što će sada vjerojatno morati raditi i u SAD-u.

S Metom, Amazonom, Appleom i drugim kompanijama, Google je, prema mišljenju EU, digitalni “gatekeeper”, ili čuvar pristupa. Prema tome, podliježe brojnim pravilima kakva ne vrijede za SAD.

Zahvaljujući toj odluci Bruxellesa, Google je na svojem operativnom sustavu Android korisnicima unutar Europske unije morao omogućiti dodatni korak prilikom aktivacije novog pametnog telefona ili tableta. Odabir “defaultnog” internetskog pretraživača na tom uređaju. Svatko tko je u posljednjih pet godina aktivirao novi Android morao je odabrati hoće li mu glavni internetski pretraživač biti Google, Yahoo, DuckDuckGo ili neki od desetak ostalih.

Monopol u SAD
i za Appleove uređaje, pa i europski korisnici iPhonea moraju sami odabrati koji će im pretraživač biti “defaultni”. Korisnici u SAD-u trenutačno nemaju taj korak. Google je automatski glavni pretraživač interneta na uređajima. Može se pretpostaviti da će to biti jedan od prvih koraka koji će biti implementirani u ovom procesu. Međutim, i nakon te uredbe korisnici u EU najčešće su ostajali kod onoga što im je poznato. Guglanje, uostalom, nije iz vedra neba postalo glagol korišten u većem dijelu svijeta.

Prema podacima specijaliziranog portala Search Engine Land, Google do 2021. godine nije zabilježio pad prometa u Europskoj uniji. S druge strane, korisnici nisu ni imali osobit izbor, jer je Googleova konkurencija donedavno bila prilično loša. To se ubrzano mijenja, uz implementaciju umjetne inteligencije u internetske pretrage, navodi Jutarnji. U svakom slučaju, korisnici će vjerojatno profitirati tako da će imati pristup nikad boljem i kvalitetnijem iskustvu pretraživanja interneta, piše Financa.