Piše: V. S. Herceg

Još nema odluke kako će država BiH platiti dug slovenskom 'Viaductu' Portorož od ukupno 110,1 milijuna maraka bh. entiteta Republika Srpska. Ono što je jedino jasno je da će taj dug RS-a, zbog jednostranog raskida ugovora za izgradnju hidroelektrana na rijeci Vrbas platiti država kao tuženi subjekt koja je arbitražni spor već 2022. izgubila pred arbitražnim sudom u Washingtonu. 

Međutim, isplata duga od 110 milijuna maraka nije jedini izgubljeni sudski spor koji čeka BiH zbog propusta, manipulacija i izglednog kriminala nižih razina – čak četiri velika sudska spora u kojima će BiH ponovno biti najvjerojatniji gubitnik procjenjuju se na oko 1,3 milijarde eura.

Zašto BiH mora plaćati dug RS-a? Iz jednostavnog razloga - jer u pravnim slučajevima pred međunarodnim sudovima entiteti (kao i Distrikt Brčko, primjerice) nemaju nadležnost nad Državom, između ostaloga, jer i nisu vlasnici državne imovine. 

Ovdje se pokazuje još jedan apsurd bh političkog diskursa - primjerice, predsjednik RS-a Milorad Dodik inzistira i izaziva političke krize s 'mantrom' kako RS mora biti vlasnica svoga zemljišta, a ne država. Država BiH to ne prihvaća jer takva tvrdnja nema uporište u zakonu. To rezultira još jednim 'bh gordijskim čovorom': za sve, milijunske projekte koji se provode entiteti, mora jamčiti Država BiH koja, doslovno plaća sve manipulacije i propuste, ali i kriminal nižih razina. S kamatama. Slučaj Viaduct nije jedini. 

'Viaduct' nije novina ni za RS, ni za državu BiH 

Slučaj 'Viaduct', nije nikakva "iznenadna novost" i s njim su bili upoznati i vlasti u RS-u, kao i vlasti na državnoj razini. Svojim sporim djelovanjem doprinijeli su dodatnom gomilanju kamata i dodatnom gubitku od skoro 20 milijuna maraka.

- Slovenska tvrtka Viadukt je nakon arbitražne presude najavila prisilnu naplatu 46 milijuna eura odštete, jer vlasti u BiH ni mjesec dana nakon odluke nisu pokazale namjeru za isplatu duga, sredinom prošle godine pisala je slovenska agencija, STA. - Dug u međuvremenu zbog visokih kamata raste za gotovo 10 tisuća eura dnevno, pisao je i Forbes Slovenija. Tada je dug iznosio 46 milijuna eura, a danas - 110,1 milijuna KM.

Već u lipnju prošle godine slovenski 'Viaduct' je najavio prisilnu naplatu odštete zbog jednostranog raskida ugovora za izgradnju hidroelektrana na rijeci Vrbas. Zašto je sada taj dug viši od 110 milijuna KM?

- BiH svaki dan košta najmanje 9.000 eura kamata. Zalagati ću se da se, u ime institucije Vijeća ministara, odmah izvrši arbitražna presuda kako bi se umanjile njene štetne posljedice po BiH i njene institucije i da se to učini odjednom i na zakonit način. Znamo da je jedini način intervencija u proračunu i ponudila sam prijedlog rješenja da napravimo te korekcije u proračunu za izvršenje sudske presude. Mogli bismo tražiti da Predsjedništvo BiH i Parlamentarne skupštine BiH što hitnije usvoje te korekcije. Cijelu priču bismo mogli završiti u sljedećem tjednu, kazala je prošli tjedan predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto (HDZ BiH).

Također, vrlo licemjeran i nevjerojatan prijedlog bio je od SNSD-ovog ministra u Vijeću ministara - da dug RS-a prema Viaductu izmiruju državne institucije, konkretno Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).

O ovom slučaju svojedobno je pisao banjalučki portal Capital.ba koji je kontaktirao odvjetnike 'Viaducta' iz Odvjetničkog ureda Beroš.

Državne vlasti sada prema navodima odvjetnika Viaducta prebacuju isplatu odštete na vladu Republike Srpske, s kojom su potpisali sporazum o poravnanju tog duga. Sporazum su vlada entiteta i države potpisale godinu dana nakon početka arbitraže, prema kojem se Republika Srpska obvezala platiti sve troškove arbitražnog postupka. U odvjetničkom uredu Baroš naglašavaju da sporazum nikako ne utječe na tužbeni zahtjev i obvezu koju BiH mora platiti na temelju arbitražne odluke.

- Putem podneska koji smo 23. svibnja poslali nadležnim organima BiH, ostavili smo rok od 15 dana za djelovanje, s ponudom da u navedenom roku definiramo sva pitanja u vezi s izvršenjem presude. Rok istječe 7. lipnja, ali kako se čini, djelovanje nadležnih organa potpuno će izostati jer nas u vezi s ovim pitanjem još nitko nije kontaktirao, objasnili su za Capital.ba već prošle godine.

Naglasili su kako će nakon tog roka priznavanje presude zahtijevati sudskim putem, a zatim i kroz prisilnu naplatu. Pri tome su upozorili da je dug zbog kamata samo od početka svibnja do danas (lipanj prošle godine) povećan za oko 250.000 eura. Skoro godinu kasnije, dug je dramatično uvećan zbog kamata i nerješavanja problema za koji su odgovorne, kako vlasti RS-a, tako i Države.

Veliki međunarodni sporovi koje će doći na naplatu Bosni i Hercegovini

Ovo nije prvi put da su bh poduzeća neslavno završila ili da će neslavno završiti na međunarodnim sudovima, a čije 'penale' će plaćati država zbog manipulacija nižih razina. Točnije, bh građani iz svog džepa. Oko 900 milijuna eura platiti će za propuste RS-a, a izgledno i oko 400 milijuna za propust Vlade Tuzlanskog kantona.

Naime, podsjetimo na Bh Gas i Energoinvest moraju platiti 11,16 milijuna dolara Mađarima zbog jednostranog prijelaza na plinovod Turski tok i poslovanje s Turskom i Gazpromom.

Za razliku od ovog slučaja, još se ne zna kako će završiti slučaj tuzlanskog GIKILA gdje su njegovi vlasnici Indijci Pramod, Sangeeta, Vartika, Shristi i Divyesh Mittal tužili su državu, odnosno nadležne u Tuzlanskom kantonu, jer se smatraju oštećenim kod ulaganja u formu Global Ispat i Koksnu industriju Lukavac. Tužbeni iznos je 400 milijuna dolara, a vrijeme procijenjeno za kraj spora je kraj 2026. godine.

Prema podacima iz Pravobraniteljstva BiH, protiv BiH se vode četiri velika spora po različitim osnovama, 'teška' više od 1,3 milijarde maraka. BiH je tužila Slovenija, Indija i Hrvatska. Po tri osnova zbog objekata u RS-u, a po jednom zbog objekta u Tuzlanskom kantonu.

Prema podacima iz Pravobraniteljstva BiH, Elektrogospodarstvo Slovenija – Razvoj in inženjering tužilo je BiH jer se smatraju oštećeni zbog ulaganja u RiTE Ugljevik po samoupravnim sporazumima. Navodni štetni u ovom sporu je RS, a vrijednost spora iznosi čak 695.175.000 eura. Okončanje ovog spora se još ne nazire.

Također i hrvatska elektroprivreda je tužila BiH odnosno nadležne u RS-u zbog ulaganja u RiTE Gacko po samoupravnim sporazumima, a tužba je teška 100 milijuna eura. Iako je navedeno da je ova predmet u fazi mirnog rješavanja spora, nepoznato je kada bi se mogao okončati.

Ukratko o slučaju 'Viaduct'

Vlada RS-a je 2004. godine s HES Vrbas, čiji je većinski vlasnik slovenski Viadukt, potpisala koncesijski ugovor vrijedan 165 milijuna eura za izgradnju dviju hidroelektrana. Kako projekt nije bio realiziran ni nakon deset godina, ugovor je raskinut u rujnu 2015. HES Vrbas je u listopadu 2015. podnio odštetni zahtjev vladi Republike Srpske zbog raskida ugovora.

Budući da je vlada zahtjev odbila, Viadukt kao većinski vlasnik HES Vrbas podnio je 2016. godine zahtjev za arbitražu u Washingtonu. BiH je 2022. izgubila arbitražni spor pred arbitražnim sudom u Washingtonu. Vlada entiteta, potom je podnijela zahtjev za poništenje te odluke i dala bezuvjetno jamstvo da će dug biti plaćen ako odluka ne bude poništena. Arbitražni sud u Londonu je početkom svibnja odbio njihov zahtjev za poništenje.

Zašto je blokiran račun BHANSA?

Prošli tjedan održana je sjednica Vijeća ministara BiH jer je zbog duga Viaductu blokiran račun Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA)jer je EUROCONTROL koji vrši naplatu arbitražnog spora, dobio dokumente s belgijskog suda o ovrsi računa BHANSA-e u korist slovenske tvrtke.

Ovo su 24. ožujka izvijestili iz BHANSA-e te apelirali na brzo rješenje jer je blokadom računa ugroženo poslovanje četiri zračne luke u BiH-Sarajevo, Mostar, Banja Luka i Tuzla te kako prijeti obustava zračnog prometa u BiH. BHANSA godišnje zaradi do sedam milijuna maraka prihoda od preletnih taksi.

No, mnogi ne isključuju i političku konotaciju zašto je blokirana upravo BHANSA, čiji je direktor obiteljski usko povezan s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, političkim partnerom predsjednik RS-a Milorada Dodika, a čija Vlada je odgovorna za izgubljene milijune. Je li ova blokada upravo BHANSA-e smišljena ili je proizvod kuloarskih nagađanja, pitanje je na koje je teško naći odgovor.