Naime, Rojs je već prošle godine u istupima za medije najavio kako će se kandidirati na izborima u Hrvatskoj u 11. izbornoj jedinici te da će, kako je kazao "HDZ-u uzeti ne jedan nego sva tri mandata iz dijaspore". On je ovu informaciju potvrdio za neke od krajnje tzv. desnih portala u Hrvatskoj koji - podržavaju hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića. Takvi portali ističu kako će Rojs u Hercegovini imati veliku podršku.

Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Nakon što je umirovljeni hrvatski general Ljubo Ćesić Rojs nedavno izravno kritizirao listu HDZ-a susjedne Hrvatske za 11. izbornu jedinicu, tzv. dijasporu te nositelja liste Zvonku Milasa, državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, bilo je jasno da se animozitet prema HDZ-u nastavlja kao i da nastavlja s lobiranjem za aktualnog predsjednika Zorana Milanovića koji je kandidaturom na listi SDP-a u susjednoj Hrvatskoj izazvao ustavnu krizu. I ne namjerava se povući.

Naime, Rojs je već prošle godine u istupima za medije najavio kako će se kandidirati na izborima u Hrvatskoj u 11. izbornoj jedinici te da će, kako je kazao "HDZ-u uzeti ne jedan nego sva tri mandata iz dijaspore".

 On je ovu informaciju potvrdio za neke od krajnje tzv. desnih portala u Hrvatskoj koji - podržavaju hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića. Takvi portali ističu kako će Rojs u Hercegovini imati veliku podršku.

Rojs na Milanovićevoj strani

S druge strane hrvatski predsjednik Milanović, svojom kandidaturom na listi SDP-a predsjednika Peđe Grbina, u Hrvatskoj je prouzročio novu političku krizu, a mnogi stručnjaci ustavnog prava mišljenja su i kako se radi o grubom i izravnom udaru na Ustav RH.

Ljubo Ćesić Rojs za predsjednika Milanovića kaže kako je "najveći državnik nakon Tuđmana", a kompromitirao se i s davanjem potpisa na pismo potpore za predsjedničko pomilovanje obavještajaca i bivših visokih dužnosnika UDBA-e Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, a nakon čega je oštro reagirala nekolicina časnika, zapovjednika hrvatskih brigada itd. Kritično otvoreno pismo s ovim povodom poslali su i pet uvaženih, ratnih hrvatskih generala.

Na ovakvu burnu reakciju nije se očekivalo jer su, zajedno s Rojsom ovo pismo potpisali i generali Ante Gotovina i Ivan Čermak i Marinko Krešić. Na koncu ove "afere", ispostavilo se kako su potpisivanje pisma inicirali general Čermak i odvjetnik Anto Nobilo, koji je inače bio Perkovićev odvjetnik.

Naravno, Milanović nakon svega nije pomilovao Mustača i Perkovića, ali je najviše krivnje palo na leđa upravo Rojsa koji je, očito je, bio duboko izmanipuliran, ali je ipak ostao pri svom stavu kako potpis neće povući. Čime je Milanović pridobio Rojsa te što mu je obećao – teško je nagađati.

Rojs je ogorčen odnosnom prema njegovoj 66. inženjerijskoj pukovniji

Ljubo Ćesić Rojs je u pravu kada godinama govori o nepravdi koja je nanesena nekadašnjim pripadnicima 66. inženjerijske pukovnije - ovi ljudi nisu regulirali svoja prava i nije im priznat status od hrvatske države. Rojsova ogorčenost ovom činjenicom je potpuno razumljiva, ali put koji je odabrao za "rješavanje" ovog pitanja, djelovanje u korist lijeve oporbe i SDP-a, je više nego dvojben s obzirom na njegove osobne političke stavove i nazore.

No, to upravo Milanović mudro koristi, koketira s krajnjom desnicom i domoljubnim osjećajima branitelja, iako su se najduži i najmasovniji prosvjedi branitelja dogodili upravo u vrijeme njegovog premijerskog mandata 2015. godine kada je na branitelje slana i policija.

Milanović se poigrava i s Hrvatima u BiH redom odlikujući njihove postrojbe i ne propuštajući spomenuti da to nikada nije učinio državni, HDZ-ov vrh, a što nailazi na plodno tlo i odgovor nekolicine kako je on "nakon Tuđmana najveća podrška Hrvatima u BiH".

No, podsjetimo kako je u svibnju 2010. godine, upravo Zoran Milanović tada kao predsjednik oporbenog SDP-a, takoreći, ucijenio tadašnju HDZ-ovu premijerku Jadranku Kosor za podršku otvaranju pretpristupnih pregovora za Hrvatsku, odnosno, ustavnih promjena - smanjenjem broja saborskih zastupnika iz dijaspore, tzv. kvote iz dijaspore, na samo tri saborska zastupnika.

Istodobno, nije nikakva tajna da upravo HDZ ima najviše profitira od glasova iz dijaspore.

Tko će biti na Rojsovoj listi?

Očito je da Ljubo Ćesić Rojs očekuje značajnu podršku glasača, prvenstveno u Hercegovini te tako i osvajanje jednog ili više saborskih mandata, a što bi, u konačnici koristilo SDP-u, a ne HDZ-u s kojim je, očito, u prijeporima. Međutim, ostaje za vidjeti tko će sačinjavati njegovu neovisnu listu, te hoće li na to pristati oni na koje računa ili će doživjeti razočaranje.

Dok je Milanović dugotrajno, smišljeno i populistički gradio i radio poteze te se pripremao za izbore i obračun s HDZ-om, a sada najavljujući i kako neće odstupiti od kandidatura ma što odlučili "HDZ-ovi ustavni sudci", u ovoj igri je, po mnogima, i naivni Rojs, s planom "držanja boka u dijaspori".

No, pitanje je koliko će u tome uspjeti. U svakom slučaju, predizborna kampanja u susjednoj Hrvatskoj biti će više nego zanimljiva i uz početak ozbiljne političke krize.