Nijednoj vlasti (ni)je stalo do fiskalne reforme
Plaće premale, rad preopterećen
Već desetak godina 'priča' se o povećanju minimalne plaće u FBiH, te o poreznom rasterećenju rada
Povećanje minimalne plaće i usvajanje fiskalnih zakona, kojima su vlasti željele omogućiti povećanje primanja radnicima i rasterećenje poslodavaca, najvjerojatnije će biti odgođeni za iduću godinu.
Ekonomski ekspert i zastupnik u Parlamentu Federacije Admir Čavalić smatra da u mandatu aktualne Vlade toga neće biti, ističući kako za provedbu reforme nedostaje politička volja i hrabrost.
Kazao je kako se samo možemo nadati Nacrtu zakona, ali da se ne zavaravamo da će se lako pretvoriti u Zakon.
- Tražio sam kao zastupnik jednu jednostavnu stvar, stranicu papira od Federalnog ministarstva financija o tomu što rade po tom pitanju, i do danas ju nisam dobio. Nacrt može biti i usvojen, ali to ništa ne znači. On umire s mandatom, nestaje. Novi mandat nova priča, kaže Čavlić.
Najveći doprinosi u Europi
Novi set fiskalnih zakona koji se već duže vrijeme najavljuje za Federaciju Bosne i Hercegovine trebao bi označiti ozbiljnu fiskalnu reformu, a tiče se Zakona o minimalnoj plaći, Zakona o doprinosima i Zakonima o porezima na dohodak.
Udruženje poslodavaca Federacije BiH osmu godinu inzistira na provođenju fiskalne reforme, u smislu smanjenja poreza i doprinosa na plaće. S trenutnim stanjem u zemlji smatraju da je teško očekivati usvajanje do kraja ove godine.
- I u idealnim uvjetima, da se usvoji fiskalne zakone i dostavi ih Parlamentu na usvajanje u hitnoj proceduri, teško da će biti usvojeni u narednih mjesec-dva, dok bi za njihovu primjenu bilo potrebno minimalno šest mjeseci, poručuju iz Udruženja poslodavaca FBiH.
Ono što poslodavci najviše očekuju je smanjenje fiskalnih opterećenja na plaću. Rasterećenje cijene rada jedan je od glavnih zahtjeva već godinama, jer smatraju da su upravo visoki porezi i doprinosi jedna od glavnih prepreka snažnijem razvoju i većoj konkurentnosti bh. gospodarstva, većem prilivu stranih i domaćih investicija.
Poslodavci u Federaciji plaćaju najveće poreze i doprinose na plaće u Europi - 41,5 posto. Već duže predlažu da se doprinosi spuste do 28 posto, a razliku poreza i doprinosa koju sada uplaćuju državi spremni su isplatiti uposlenicima. Od ukupno zarađene bruto plaće, u usporedbi s bruto plaćama u Europi, radniku u FBiH, nakon isplaćenih poreza i doprinosa, ostaje uvjerljivo najmanji iznos. U Udruženju poslodavaca smatraju da bi se ovim smanjenjem fiskalnih opterećenja kreirao povoljniji poslovni ambijent, povećala konkurentnost domaćeg gospodarstva, povećale plaće, smanjilo sivo tržište, te dijelom i odliv kvalificirane radne snage.
I ako smatra da je rješenje o povećanju plaća do 400 KM u realnom sektoru, s isplatom minimalnih doprinosa na ovo povećanje, kvalitetnije i dugoročnije rješenje od postojećeg, Čavalić je mišljenja da bi se uredba o pomoći mogla produžiti nakon 1. srpnja. Smatra da bi se ona mogla produživati u nedogled. Ističe, to bi mogao biti jedan način na koji bi Vlada Federacije kupovala socijalni mir radnicima i poslodavcima.
- Priču je potrebno staviti na fiskalne zakone, plaća će minimalno rasti na 1000 KM. Postoje poslodavci koji zarađuju milijune i oni mogu to isplaćivati ali zamislite onog poslodavca koji gubi, ne zna hoće li mu kompanija postojati iduće godine, kako da on poveća plaće na 1000 KM? Pa radnici bi možda i sami rekli nemojte, evo radit ćemo neka samo ostane kompanija, objašnjava.
Što su nam sve obećali?
Najveća fiskalna reforma dosad bi trebala obuhvatiti zakone koji se odnose na minimalnu platu, doprinose i porez na dohodak. Cilj je olakšica poslodavcima i poboljšanje standard u većem entitetu, pa time i više investicija. Cilj je unaprijediti efikasnost, pravednost i transparentnost fiskalnog sistema.
Zakon o minimalnoj plaći propisivat će minimalni iznos od 1.000 KM koji bi poslodavci morali isplatiti zaposlenicima kao mjesečnu naknadu za rad. On će sadržavati odredbe o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika vezanim za minimalnu platu, kao i mehanizme zaštite radnika od eventualnih kršenja prava.
Zakonu o doprinosima bi trebao regulirati obveze poslodavca i zaposlenika u vezi s uplatom doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, kao što su doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i nezaposlenost. On bi trebao propisivati i visinu doprinosa, način obračuna, rokove plaćanja, obveznike plaćanja, kao i sankcije za nepoštivanje propisa.
Novim Zakonom doprinosi će sa dosadašnjih 41,5 posto biti smanjeni na 28,5 posto, najavljeno je.
Porez na dohodak će propisati oporezivanje prihoda koje pojedinac ostvari kao dohodak, što uključuje prihode od zaposlenja, samostalne djelatnosti, imovine, kapitala i drugih izvora.
Zakon će određivati poresku stopu i olakšice, kao i obveznike plaćanja poreza, načine obračuna, rokove plaćanja i administrativne postupke. Također, ovaj zakon će sadržavati odredbe o poreskim olakšicama, oslobađanjima, sankcijama za nepoštivanje zakona i pravilima za vođenje evidencija i podnošenje poreznih prijava. Porez na dohodak iznosi 10 posto te novim Zakonom o porezu na dohodak iznos plate do 1.000 KM neće biti oporezovan. Zakonom o porezu na dohodak bit će tretirane povremene aktivnosti, gdje su freelanceri obuhvaćeni zakonom, a također su planirane i olakšice za pripravnike.
Novi zakoni su prezentirani Udruženju poslodavaca FBiH, s kojima je premijer Nermin Nikšić održao krajem veljače održao sastanak na kojemu je, kako je rekao, još jednom potvrđena zajednička partnerska i prijateljska suradnja radeći na reformama. Naglasio je kako nije bilo moguće u kratkom roku donijeti izmjene zakona, jer su sva tri zakona vezana za elektronsku fiskalizaciju, koja se veže za Poreznu upravu FBiH. Minimalna plata od 1.000 KM novim zakonom bi uključivala i topli obrok.
- Više od 200.000 ljudi u Federaciji BiH koji su trenutno zaposleni primaju plaću do 1.000 KM, te bi najveći efekt povećanja minimalne plaće najviše uticao upravo na ovu kategoriju zaposlenih. Iznos minimalne plate se ne oporezuje na osnovu poreza na dohodak, ali se kod većih iznosa porez na dohodak obračunava samo na razliku plate u odnosu na minimalnu platu. S obzirom da je minimalna plata u 2023. godini iznosila 596 KM, novim zakonom će minimalna plata sa uključenim toplim obrokom iznositi 1.000 KM. Doprinosi se značajno smanjuju, pa će mirovinsko i invalidsko osiguranje iznositi 14 posto umjesto dosadašnjih 23, zdravstveno će iznositi 13,5 umjesto 16,5 posto, te osiguranje u slučaju nezaposlenosti jedan posto u odnosu na prethodnih dva posto, što predstavlja ozbiljno rasterećenje za poslodavce.
Postoje ideje da se sav dio ušteda poslodavaca na bazi doprinosa prenese na radnika, pa bi radnik pored plaće od 1.000 KM dobio značajan iznos kroz uštedu poslodavca na doprinosima. To predstavlja doprinos za sve radnike bez obzira na visinu primanja. Reforma fiskalnih sistema dovest će do velikih izazova s obzirom da će doći do smanjenja fondova, međutim nadoknadit će se sredstva kroz elektronsku fisikalizaciju i povećanje krajnje potrošnje, kazao je zamjenik ministra financija i trezora BiH Muhamed Hasanović koji je dio Ekonomskog savjeta premijera Federacije BiH i radi na pripremi novog seta fiskalnih zakona u FBiH.
N. K.