Izborni rezultati se još uvijek prebrojavaju, a već sada glavna tema postalo je pitanje na koji način će se točno popuniti federalni dom naroda.
Brojne su nedoumice u vezi izmjena Izbornog zakona BiH koje je u izbornoj noći nametnuo Visoki predstavnik Christian Schmidt. U ovom momentu nitko nije potpuno siguran na koji način će se implementirati Schmidtova odluka o povećanju broja izaslanika u Dom naroda FBiH. 

Kako popuniti federalni Dom naroda?
Podsjetimo, Schmidt je donio odluku da se broj izaslanika sa 17 Hrvata, Bošnjaka i Srba poveća na 23, a da se broj Ostalih poveća sa 7 na 11. Na ovaj način je sigurno da će iz svake županije u Doma naroda ući po jedan Bošnjak, Hrvat, Srbin i Ostali, ali pod uvjetom da je izabran u skupštinu županije.

Vjerojatno je da taj uvjet neće biti ispunjen u svakoj županiji, a izvjesno je da uopće neće biti izabrano npr. 23 Srba u županijske skupštine.
Iz Središnjeg izbornog povjerenstva tvrde da čekaju Schmidtova dodatna pojašnjenja.
- Nije utvrđen broj, struktura i način na koji se biraju delegati u ovim izmjenama Izbornog zakona. Po meni su mogle biti. I sigurno bi moglo biti lakše Centralnoj izbornoj komisiji da imamo gotova rješenja. Kada su vršeni zahvati, mislim da se moglo uraditi i to, izjavio je član SIP-a BiH Ahmet Šantić.
Na ovaj način je prepušteno SIP-u BiH da samo donese provedbeni akt, iako je Ustav Federacije BiH ostao nepromijenjen u članu 8., stavu 2., a to je da se broj, struktura i način utvrđuje zakonom.
Jedna od nedoumica bit će i da li rasporediti delegate u Dom naroda Parlamenta FBiH proporcionalno nacionalnoj strukturi te županije ili nacionalnoj strukturi stanovništva Federacije BiH u odnosu na tu županiju. Osim toga, pitanje je kako popuniti i nedostajuće izaslanike za koje je očito da ih neće biti?
Očito je da će dominantno izaslanike iz reda Hrvata popuniti većinski hrvatska područja, slično je i s Bošnjacima. No nije jasno utvrđeno kako delegirati Srbe i Ostale, a taj problem postojao je nekada ranije i s popunom 17 izaslanika u prethodnim sazivima, odnosno 7 iz reda Ostalih.
Eventualno rješenje bi moglo biti da se nedostajući izaslanici imenuju s izbornih lista čak iako nisu dobili mandate u skupštinama županija. Središnje izborno povjerenstvo očigledno izbjegava za sada zauzeti stav o ovome i donijeti odluku te očekuje dodatne smjernice i(li) pojašnjenja iz Ureda visokog predstavnika.

(Ne)legitimni predstavnici
Kada se priča o već famoznom „legitimnom“ predstavljanju u Domu naroda potpuno je jasno da će primjerice HDZ BiH delegirati „nelegitimne“ predstavnike iz srpskog naroda, jer kako drugačije nazvati primjerice Srbina koji će u Dom naroda ući iz zapadne Hercegovine.

Pogotovo ako znamo da tamo po popisu živi nešto više od 100 Srba, tek nešto više nego Hrvata u Goraždu. Također, izvjesno je da će HDZ BiH delegirati Srbe i iz Hercegovačko-neretvanske i Posavske županije. No, odredba o tome da iz svake županije mora biti izabran po jedan izaslanik svakog naroda i Ostalih će ostati na snazi.
Na taj način bi bilo raspoređeno po 11 izaslanika (Srba, Hrvata, Bošnjaka i Ostalih). Do broja 17 za Srbe, Hrvate, Bošnjake ostaje vjerovatno raspored kao što je u odluci iz 2018. godine.

Novom odlukom ili dopunom te odluke iz 2018. godine Središnje izborno povjerenstvo BiH bi praktično trebalo napraviti raspored odakle dolazi još po sedam Srba, Hrvata i Bošnjaka, te jedan iz reda Ostalih. Osim toga, trebalo bi odrediti što se događa ako u nekoj županiji nema izabranih predstavnika u skupštinu i što se događa ako uopće u svim skupštinama županija ne postoje po 23 izabrana Srbina i 11 Ostalih.

Zakonska nadležnost za definiranje ovih pitanja jeste u rukama Središnjeg izbornog povjerenstva. Uz niz spornih detalja Središnje izborno povjerenstvo donijeo je takvu odluku 2018. godine uzimajući u obzir popis stanovništva iz 2013. godine. Ujedno se pozvala na to da takav propis može donositi samo nakon svakog novog provođenja popisa stanovništva.

SIP BiH čeka 'signal' OHR-a
No, uz Schmidtove izmjene postavlja se pitanje da li je takva odluka SIP-a BiH iz 2018. godine stavljena izvan snage i da li Središnje izborno povjerenstvo treba donijeti novu odluku ili se treba samo „nasloniti“ na već postojeću odluku.

Iz Središnjeg izbornog povjerenstva su uoči izbora, dok Schmidt još nije intervenirao u izborni zakon, više puta ponavljali da oni neće i ne mogu po zakonu donositi izmjene odluke iz 2018. godine.

No, da li je Schmidtova odluka sada promijenila te okolnosti očigledno nije jasno ni članovima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, pa se očigledno s nestrpljenjem nadaju pojašnjenju iz OHR-a.

Takvo pojašnjenje bi vjerojatno olakšalo daljnje postupke SIP-a BiH, no nije izvjesno hoće li ono uopće doći ili će sve biti prepušteno tumačenju članovima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.