Nezaposlenost u Njemačkoj raste, a posebno u industriji mnoge firme planiraju ukidanje radnih mjesta. Nova radna mjesta se pretežito otvaraju u sektoru usluga i često su lošije plaćena, piše DW.
 

Radno mjesto Lukasa Emmericha je na pisti frankfurtske zračne luke. Radi za Lufthansu kao nadzornik za utovar putničkih zrakoplova, jer oni ne prevoze samo putnike i njihovu prtljagu, već i drugu robu, na primjer, poštu. Ovaj 21-godišnjak je izučio zanat za auto-mehatroničara, ali ga je oduvijek više fascinirala avijacija nego automobili. Nakon završene obuke, prijavio se za posao u Lufthansi i brzo stekao potrebne kvalifikacije.

„Najveći izazov u ovom poslu je upravljanje vremenom – osigurati da je sve pravilno utovareno i da zrakoplov može poletjeti na vrijeme. Stvarno je cool osjećaj, svi su stariji od tebe, a ti potpisuješ da je sve sigurno", kaže on za ARD.

Trenutačno u frankfurtskoj zračnoj luci za Lufthansu radi 120 nadzornika za utovar zrakoplova, a plan je da ove godine bude zaposleno još 60. Lufthansa ove godine namjerava da diljem svijeta zaposli oko 10.000 novih radnika u različitim oblastima – od toga više od polovice u Njemačkoj.

Međutim, Lufthansa je po tome trenutno izuzetak u Njemačkoj.

44 posto firmi u industriji planira smanjenje broja radnih mjesta
Istraživanje Instituta njemačkog gospodarstva u Kölnu (IW) pokazuje da će ove godine samo 17 posto kompanija zaposliti više radnika, dok 38 posto planira smanjenje broja zaposlenih.

Posebno suloše prognoze u industriji – 44 posto anketiranih poduzeća planira otpuštanja, dok samo 14 posto predviđa nova zapošljavanja. „To znači da će se već uočeni pad zaposlenosti u njemačkoj industriji nastaviti i ove godine", navodi se iz IW-a u Kölnu.

Broj zaposlenih u industriji do studenog 2024. je bio oko 7,4 milijuna dok je 2019. iznosio skoro 7,8 milijuna. To predstavlja smanjenje od oko 350.000 radnih mjesta u tom sektoru.

 
Porsche, Bosch, Continental… 
Enzo Weber, znanstvenik Instituta za istraživanje tržišta rada u Nürnbergu, već duže vrijeme prati pogoršanje situacije na tržištu rada kao posljedicu ekonomske krize: „Njemačka se nalazi u ekonomskom padu, što sada sve više utječe i na tržište rada. Nezaposlenost raste već treću godinu zaredom."

Od 2017. stopa nezaposlenosti u Njemačkoj je u prosjeku bila ispod šest posto. Prošle godine je prvi put porasla na šest posto, dok je u siječnju i veljači ove godine dostigla 6,4 posto. „S obzirom na ekonomsku situaciju i pad gospodarskog rasta, zaposlenost je i dalje na relativno stabilnoj razini", ocjenjuje Weber. Međutim, to se, kako kaže, može pripisati tome što sektor usluga trenutno nadoknađuje gubitke radnih mjesta u industriji: „Trenutno se različite grane gospodarstva razvijaju nejednako kao rijetko kada ranije." Industrija je najviše pogođena krizom: „Gubimo više od 10.000 radnih mjesta mjesečno", kaže Enzo Weber.

U kompanijama ZF, Continental, Thyssenkrupp i Volkswagen u narednim godinama ugroženo je oko 70.000 radnih mjesta.  Pored toga i Schaeffler, Porsche, Bosch i Ford planiraju ukinuti tisuće radnih mjesta.

Nekada se ovdje radilo do mirovine
Na udaru su u poslovi poput njegovog: Pablo Ole Schmidt je softverski inženjer u kompaniji ZF u Friedrichshafenu, gdje živi i radi skoro 20 godina. Sada strahuje za svoje radno mjesto. Nekada je bilo gotovo nezamislivo da netko napusti ZF prije mirovine, ističe on.

Prema informacijama Handelsblatta, njemački proizvođač auto-dijelova ZF, drugi po veličini u zemlji, razmatra potpuno odvajanje sektora „Elektrificirane pogonske tehnologije", interno nazvanog E-divizija. Odvajanje ovog sektora pogodilo bi više od 32.000 zaposlenih, odnosno svakog petog zaposlenog.

„Moja partnerica i ja radimo u E-diviziji, tako da sada oboje strahujemo za posao. Uskoro ću napuniti 50 godina. Pitam se kakva mi je perspektiva da nađem dobar posao", kaže Schmidt u razgovoru za ARD.

Nedostatak stručne radne snage u Njemačkoj - opada
Posebno jer je i za visokokvalificirane radnike sve teže pronaći posao – nedostatak stručne radne snage u industriji opada.

Prema istraživanju ifo instituta, u siječnju 2025. samo 18 posto industrijskih poduzeća prijavilo je manjak stručnjaka, dok je u trećem kvartalu 2022. taj postotak iznosio 44,5 posto.

Generalno gledano, nestašica kvalificiranih radnika u Njemačkoj se smanjuje. Dok je u trećem kvartalu 2022. gotovo polovica svih kompanija imala poteškoće u pronalaženju kvalificirane radne snage, u siječnju 2025. taj postotak pao je na 28,3 posto. U sektoru usluga potreba je i dalje iznad prosjeka – iznosi 35,1 posto.

Enzo Weber naglašava da to nije samo posljedica problema postojećih kompanija: „Broj novih radnih mjesta nikada nije bio niži. Osnivanje novih poduzeća u industriji nikada nije bilo na ovako niskoj razini. Nove investicije padaju već godinama."

Vojna industrija cvjeta
Postoje, međutim, i izuzeci – prije svega vojna industrija koja doživljava procvat. Najveći njemački proizvođač oružja, Rheinmetall, povećao je prihode za više od 30 posto u prvih devet mjeseci tekuće poslovne godine. Dva pogona u kojima se trenutno proizvode civilne komponente za vozila, uskoro bi mogla prijeći na proizvodnju za vojnu industriju.

Neki bivši zaposleni u ZF-u već su pronašli nova radna mjesta u vojnoj industriji. Za Pabla Olea Schmidta to ipak nije opcija. Ali, razumije kolege koji su otišli, jer se kriza u ZF-u već osjeća i u njihovim primanjima. „Prvi financijski rezovi su već počeli: bio sam zaposlen na ugovor od 40 sati tjedno, ali je taj ugovor već ukinut i smanjen na 35 sati."

Kao što je smanjen radni tjedan, tako su smanjena i primanja – sada mu je plaća manja za oko 14 posto.

Industrijski radnici i dalje među bolje plaćenima
I pored već osjetnih financijskih rezova, radnici u industrijskim poduzećima i dalje spadaju među bolje plaćene. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, u travnju 2024. zaposleni s punim radnim vremenom u Njemačkoj u prosjeku su zarađivali 4.634 eura bruto mjesečno, dok su u industriji plaće bile oko 100 eura veće.

Nešto niže zarade su u uslužnim djelatnostima, poput ugostiteljstva ili prometnog sektora, gdje je prosječna bruto plaća bila 30 eura manja od prosječne, odnosno 130 eura manja u odnosu na prosjek u industriji.