Vrteći se u krug kao da je na nekoj pariškoj modnoj pisti, mlada kineska inženjerka silom prilika zaposlena kao hostesa na najvećem europskom sajmu potrošačke elektronike IFA u Berlinu pokazuje nam jedan od najnovijih izuma njezine kompanije EcoFlow - solarni šešir, piše Jutarnji.

"Kao što vidite, dizajniran je u stilu klasičnih slamnatih šešira, ali cijeli je prekriven malenim solarnim panelima", objašnjava djevojka sa zapadnjačkim imenom Jenny. "Naravno da ne može proizvesti mnogo struje, ovdje na vrhu se nalazi baterija u kojoj se energija sprema i dovoljna je za punjenje mobitela, rad električnog kuhala ili nekog jačeg svjetla dok ste na pecanju ili kampiranju".

Ekscentrični solarni šešir inače vrlo moćne kineske tvrtke koja se bavi proizvodnjom solarnih panela naravno da je samo kuriozitet na nedavno održanom sajmu. Ali na 100. izdanju događaja na kojem se može vidjeti apsolutno svaki vid elektronskih uređaja koji danas postoji na svijetu, solarni paneli i svi ostali vidovi tehnologije povezani s fotovoltaičnim uređajima zauzeli su jednu od glavnih uloga.

"Gadgetizacija" solarne tehnologije sve više uzima maha, a kineske tvrtke koje nude najbolji omjer cijene i kvalitete za europsko tržište iz godine u godinu proizvode sve inovativnije uređaje. Minijaturni paketi solarnih panela koji pogone putne hladnjake solidne veličine koji imaju i obično i duboko hlađenje, a i ledomat, prijenosne klime na solarni pogon, sve vrste punjača za mobitele i laptope, berlinski je sajam preplavljen crnim pravokutnicima koji gutaju sunce.

Raširenost solara na sajmu IFA donekle je očekivana s obzirom na to da je Njemačka europski lider u solarnoj energiji, a zahvaljujući nedavno olabavljenim regulativama, solarni bum tek se doista počeo događati. Najviše se to odnosi na minijaturizirane solarne panele, posebno one koji se bez gotovo ikakve montaže mogu postaviti na balkon. Ohrabrujući signali dolaze i iz Austrije, Francuske, Italije, Poljske, Luksemburga, Španjolske…

Stav Europske unije je da bilo koja država članica može poticati širenje balkonskih solarnih panela, ali ništa od toga nije obaveza. Belgija je, recimo, zabranila "plug-in" solarne uređaje jer se boje utjecaja koje bi neregistrirani sustavi mogli imati kod vraćanja struje u generalni sustav.

Njemačka je u travnju olakšala sustav registracije pa savezni regulator Bundesnetzagentur očekuje da će se broj instalacija još povećavati. I snaga balkonskih fotovoltaičnih sustava raste - u prvoj polovici ove godine u prosjeku je registrirano 900 watta po ugrađenoj jedinici, za razliku od 800 u prošloj godini.

U Njemačkoj je do kraja 2023. godine bilo postavljeno više od 500 tisuća "plug-in" solarnih sustava, a samo u prvoj polovici ove godine dodatnih 220 tisuća, prenosi Euronews. Najveći dio njih zauzima relativno diskretne pozicije na balkonima i terasama. Solari na balkonima samo su maleni dio šire energetske tranzicije koja se događa u cijeloj Europi, objašnjava Jan Osenberg, savjetnik u udruženju SolarPower Europe.

"Vidimo ih kao podvrstu krovnih solarnih panela, ali i kao sasvim odvojenu kategoriju. Zapravo primjećujemo da postaje trend koristiti svu moguću umjetnu infrastrukturu za generiranje solarne energije".

Glavna stvar koja razdvaja solarne balkone od krovnih solarnih ćelija jest u tome da su to dramatično manji sustavi i proizvode samo oko 10 posto energije koju mogu sakupiti krovni solari. Prema grubim procjenama, Njemačka ima oko 200 MW balkonskih solara, u usporedbi sa 16 GW na rezidencijalnim krovovima.

Ali gledano sa strane korisnika, praktičnost i jednostavnost - o cijeni da i ne govorimo - neusporediva je. Čitava tehnologija bazično se sastoji od solarnog panela veličine televizora od cirka 55 inča i kabela kojim ga ukopčate u inverter kako bi struju pretvarao iz direktne u izmjeničnu. Kupac može u sustav uvezati veći broj takvih panela, onoliko za koliko ima mjesta, a kao dodatan i vrlo koristan detalj može se dodati i baterija.

Naime, baterija je jedini način da se generirana struja sačuva za kasnije, u slučaju da se ne potroši odmah. To je posebno korisno za ljude koji preko dana rade i koji onda navečer mogu koristiti električnu energiju koju su sakupili njihovi balkoni. Za razliku od krovnih solara, za koje su potrebni stručni postavljači zbog rizika od požara, balkonske panele gotovo isključivo postavljaju sami kupci.

"Evo, ovaj naš paket ovdje, odete u Bauhaus ili u neki online dućan, za 799 eura dobijete četiri panela, odnesete ih kući i postavite u roku od pola sata", govori nam David iz kineske kompanije Powershare Electronics.

Dodatno, za razliku od komplikacija s krovnim solarnim uređajima - nagovoriti cijelu zgradu da se postavi, dogovoriti podjelu cijene instalacije i onda koliko struje ide kome - balkonski solari eliminiraju sve te glavobolje. Tu su pritom i poticaji na regionalnoj razini - Berlin nudi i do 500 eura, što može biti praktički polovica cijene čitavog jednog paketa. Prema procjenama, uštede zasad nisu jako velike, između 100 i 200 eura, ali investicija se isplati u roku od otprilike tri godine, a ima predviđeni životni vijek od 20 godina.

 
Četiri glavna detalja o balkonskim solarnim panelima:

1. Iako ovi sustavi rijetko proizvode višak električne energije, sve više proizvođača nudi i komponente za pohranu specifično za balkonske solare. Baterije se smještaju između panela i invertera i ne zauzimaju mnogo prostora

2. Aplikacije su izvrstan alat za praćenje potrošnje struje. Praktički svaki sustav dolazi sa svojom aplikacijom, koja pokazuje koliko električne energije sustav proizvodi, koliko vaših potreba za strujom pokriva i slično.

3. Vrlo je važno pripaziti na sastav komponenata. Najvažnije je da paneli ne sadrže olovo ili druge toksične supstance, poput "vječnih kemikalija". Također, bitno je osigurati se da nisu proizvedeni prisilnim radom te da proizvođači prate sve etičke standarde.

4. Iako jednostavna, instalacija je i dalje vrlo ozbiljan posao. Sustavi najčešće dolaze opremljeni kukama kojima se paneli postave na balkonske ograde, ali kako su moduli teški i do 25 kilograma po komadu, ne bi bilo dobro da padnu s petog ili šestog kata nekome na glavu…