Ovo može biti znak da srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a ne može imati potporu u Vučiću koji je puno oprezniji kada je riječ o njegovoj zapaljivoj retorici, u prvom redu protiv OHR-a i novog visokog predstavnika, Nijemca Christiana Schmidta. Zasigurno da bi snažnija podrška Dodiku i njegovom ostanku na vlasti izravno trpjela i Srbija, o čemu i piše DW. Ovaj njemački servis prenosi izjavu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koji, i to u društvu samo Dodika kaže da „ono što priča Mile kod Srba puno popularnije“, ali da „Srbija mora biti oprezna i voditi računa o svim aspektima”.

Banja Luka ulazi u konfrontaciju sa Sarajevom i međunarodnom zajednicom, a unutar toga posebno sa EU i Njemačkom. Pitanje je hoće li Srbija žrtvovati budućnost svojih građana zbog opstanka na vlasti Milorada Dodika, piše u svo prilogu Deutsche Welle.

Ovaj njemački servis prenosi izjavu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića koji, i to u društvu samo Dodika kaže da „ono što priča Mile kod Srba puno popularnije“, ali da „Srbija mora biti oprezna i voditi računa o svim aspektima”. Vučić je ovime doslovno priznao kako smatra da Dodik u najvećoj mjeri "igra" populistički i da u tome nema preveliku Vučićevu podršku. Ovo može biti znak da srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a ne može imati potporu u Vučiću koji je puno oprezniji kada je riječ o njegovoj zapaljivoj retorici, u prvom redu protiv OHR-a i novog visokog predstavnika, Nijemca Christiana Schmidta. Zasigurno da bi snažnija podrška Dodiku i njegovom ostanku na vlasti izravno trpjela i Srbija, o čemu i piše DW.

Naime, kako DW piše, susret državnog vrha Srbije i Republike Srpske u Beogradu, kao i izjave nakon tog sastanka, nisu donijeli ništa pretjerano novo kada je riječ o političkoj krizi u Bosni i Hercegovini.

Glavni akteri uglavnom su ponovili svoje već poznate stavove, pri čemu je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio zadužen za nešto smireniji ton, ali je bilo vidljivo da je i srpski član Predsjedništa BiH Milorad Dodik pokušao svoj nastup prilagoditi tonu domaćina. I pored toga ipak je istaknuo da je „Bosna i Hercegovina nemoguća država” i da je “potreban miran razlaz“.

Nametnute odluke nisu dobre

S druge strane, predsjednik Srbije je, nakon susreta sa izaslanstvom iz RS, više puta naglasio da Srbija „podržava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, ali da isto tako podržava i teritorijalni integritet Republike Srpske“. Povodom najnovijih odluka Visokog predstavnika, koje su i dovele do oštrih reakcija Banja Luke, Vučić je rekao da „nametnute odluke nikada nisu dobre i da sve što se odlučuje u BiH treba biti donijeto u interesu i suglasju tri naroda koji tamo žive. To je suština i duh Daytonskog sporazuma, a ne nametanje rješenja“.

On je izrazio nadu da nitko neće ići u dalju primjenu „Bonskih ovlasti“, a povodom odluka Narodne skupštine RS istakao da „nikakvih odluka tog parlamenta ne bi bilo da prije toga nije bilo oktroiranih odluka bivšeg Visokog predstavnika“. Vučić i Dodik također su naglasili važnost srpskog političkog jedinstva u RS u ovom trenutku, i da je taj trenutak dobar i za Srbiju.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ponovio je više puta da je Christian Schmidt „nelegitimni Visoki predstavnik“ i naglasio da „strani faktor u BiH pokušava uništiti identitet Srba i integritet RS i svesti ju na pravnu ljušturu“. Dodik smatra „da je namjera Christiana Schmidta centralizirati BiH i postaviti kao protivnika Srbije“. Kao dokaz toga, Dodik navodi da se „Sarajevo ne želi uključiti u projekt Mini Schengen“.

Popularni Mile i oprezni Vučić

Predsjednik Srbije i ovoga puta izbjegao je iznijeti svoj stav o legitimnosti novog visokog predstavnika i umjesto toga samo je ponovio da “Schmidta poznaje, da su imali korektne odnose, ali da to nema veze s nametanjem odluka”. „Srbija će podržavati ustavno-pravna i daytonska prava RS“, rekao je Vučić.

To je i bio trenutak kada se Aleksandar Vučić nadovezao na prethodnu Dodikovu izjavu da „Bakir Izetbegović prijeti nekakvom osvetom“, rekavši kako se „ne može očekivati da Republika Srpska mirno gleda one koji se u svojim partijskim programima zalažu za ukidanje Republike Srpske“.

Vučić je tome i dodao da razumije frustracije Milorada Dodika i da je „ono što priča Mile kod Srba puno popularnije“, ali da „Srbija mora biti oprezna i voditi računa o svim aspektima”. “Srbija prije svega brine o svom ekonomskom rastu, miru i šta ćemo ostaviti u budućnosti svojoj djeci“, rekao je Vučić.

Izuzev političkih tema, predstavnici Srbije i RS razgovarali su i o ekonomiji. U tom kontekstu govorili su o izgradnji puta od Sremske Rače do Bijeljine, energetskim projektima, hidroelektrani, kao i o daljoj podršci u oblasti zdravstva i socijalne politike.

Kako smo dovde došli?

Komentirajući spomenute izjave, Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose, kaže da „ono što nismo čuli je preispitivanje Beograda i Banja Luke zašto su došli u ovakvu političku situaciju“.

„Glavna posljedica takozvanog političkog jedinstva koje je postignuto u Republici Srpskoj je njihova konfrontacija sa Sarajevom i međunarodnom zajednicom, a unutar toga posebno sa Europskom unijom i Njemačkom. RS polako ide u sve dublju izolaciju, i ako se stvari ovako nastave Dodik je produžio svoj politički život za godinu-dvije, ali je RS uveo u stagnaciju i u velika iskušenja njenog opstanka“, ističe Janjić za DW.

“Na stranu što pišu lokalni mediji, na sceni je i izvjesna izolacija Beograda, koja će se samo produbljivati, i nema nikakvog razloga da Srbija žrtvuje budućnost svojih građana zbog opstanka na vlasti Milorada Dodika”, dodaje Janjić.

„Pretpostavljam da je toga svjestan i sam Dodik, koji očito više računa na Orbana i Moskvu nego na Vučića. Ali zbog toga se i Srbija može naći u situaciji da bude uvučena u čitav problem, što dodatno širi prostor krize i da uđemo u još dublju političku i regionalnu krizu“, smatra Janjić.

Blokirana BiH na otvorenom Balkanu?

“Također, kada je riječ o mogućim potezima Beograda”, nastavlja  sugovornik DW-a, “Aleksandar Vučić mora se opredijeliti za što se zalaže: „Je li Vučić za otvoreni Balkan i, ako je zaista za to, kako se u to uklapa izolirana Republika Srpska? Stoga i Aleksandar Vučić mora građanima Srbije objasniti  spremaju li se ponovno godine sankcija ili sukoba, samo zbog toga da bi Dodik opstao na vlasti“.

Pozivanje i Dodika i Vučića na izjave Bakira Izetbegovića, Dušan Janjić vidi samo kao „međusobnu vezu dvojice predstavnika Srba u Beogradu i Banja Luci s prošlošću“.

„Obojica pričaju priču o prošlosti računajući na izazivanje masovnih emocija i forsiraju agendu promjene granica, kako bi izbjegli vladavinu prava i reforme. Zato i inzistiram na tome da se Vučiću ne može uvijek vjerovati, jer ako navodno hoće ’otvoreni Balkan’, to se ne može ostvariti sa zatvorenom Republikom Srpskom i blokiranom Bosnom i Hercegovinom“, zaključuje Dušan Janjić.

Prisutna i „konstruktivna“ opozicija

Sastanak na vrhu Beograda i Banja Luke pokazao je ne samo političko jedinstvo Republike Srpske već i prisustvo „konstruktivne oporbe“ u Srbiji tijekom ovih susreta, i to onog dijela koji ne želi prisustvo stranaca u dijalogu vlasti i oporbe.

Kako je to medijima pokušao objasniti Boško Obradović, lider ‘Dveri’, pozivu predsjednika Srbije su se odazvali samo zbog toga jer je tu bila prisutna i oporba iz Republike Srpske. „Ovo je državni interes, a ne dnevna politika“, rekao je Obradović.

To opravdanje očito nije bilo dovoljno mnogima na društvenim mrežama, koji su ovo ćaskanje s vlastima na prijemu uz vino već okarakterizirali kao druženje sa Vučićevom privatnom oporbom, piše DW.

Dodik nije podržao Vučića, nego Tadića

Je li to  u ovom trenutku bitno ili ne, no vrijedi podsjetiti da tijekom parlamentarnih izbora u susjednoj Srbiji 2014. godine, Milorad Dodik dao podršku je podršku vladi dugogodišnjeg političkog partnera Borisa Tadića, ali je izbornu pobjedu zabilježila Srpska napredna stranka Aleksandra Vučića koji je potom izabran za premijera. Odnosi Beograda i Banja Luke u tom periodu ocjenjivani su kao „zahladnjeli“, ali Dodik uskoro razvija puno bolje relacije sa premjerom Srbije, a danas predsjednikom Vučićem.