Njemačke tvrtke su sudjelovale u eksperimentu - njihovi zaposleni imali su radni tjedan od samo četiri, ali uz istu plaću. Sad kad je sve završilo i kad je napravljena znanstvena analiza, utvrđeni su zanimljivi i ne sasvim očekivani rezultati.

Ukupno, u sudjelovalo je 45 tvrtki i to se istraživanje zapravo tjelo provesti još prije dvije godine, ali tada se nije našlo dovoljno njih koje su htjele sudjelovati u eksperimentu. I u ovom, kojeg je početkom godine provela savjetnička tvrtka Intraprenör, uz udrugu 4 Day Week Global, nije sve išlo glatko. U dvije tvrtke su prekinuli s takvim eksperimentiranjima nakon samo par tjedana, a dvije pak nisu doista smanjili radno vrijeme zaposlenima pa su ispale iz vrednovanja, tako da je na koncu ostala 41 tvrtka, prenosi N1. 

Marika Platz sa Sveučilišta u Münsteru koje je sudjelovalo u vrednovanju ovog eksperimenta objašnjava za Deutsche Welle da su same tvrtke mogle odlučiti kako će doista smanjiti radno vrijeme zaposlenih. Neki su smanjili više, neki za manje od deset posto i zapravo, samo u 85 posto tvrtki koje su sudjelovale, su zaposleni doista radili četiri, a ne pet dana u tjednu uz punu plaću.

Znanstvena voditeljica istraživanja Julia Backmann kaže kako se nisu tek pouzdali u izjave zaposlenih, nego su im pratili i fiziološke podatke – otkucaje srca, stupanj aktivnosti i kvalitetu sna. Uzimani su i uzorci vlasi kose koja također pokazuje koliko je neka osoba bila pod pritiskom.

Još i bolje nego duže
Naravno da je bitan sastojak ovog eksperimenta i mjerenje produktivnosti na radu. Pretpostavka je onih koji se zalažu za četverodnevni radni tjedan jest da će zaposleni biti odmorniji, bolje raspoloženi i više motivirani na poslu tako da će i produktivnost ostati ista kao u pet dana.

Najvećim dijelom su se pretpostavke ispunile – zaposlenici su doživjeli manje pritiska i osjećaja radne iscrpljenosti, zanimljivo je da su fizički bili čak i aktivniji jer učinili su više koraka na dan nego “normalna” mjerna skupina, a povrh toga su u prosjeku spavali 38 minuta tjedno više.

Produktivnost ne samo da nije pala, nego je negdje i porasla. Doduše, tu mjerenje možda kvari odluka tih tvrtki da u tom slučaju promjene radne postupke – poslovni sastanci su skraćeni i optimizirani, svaka četvrta tvrtka je uvela i nove digitalne alate u radu, ali je i subjektivan osjećaj zaposlenih bio kako imaju više volje za rad i da postižu čak i više nego da pet dana sjede na radnom mjestu.

Neki rezultati ne odgovaraju očekivanjima. I u tim tvrtkama nije bilo značajnije razlike u danima bolovanja, a još manje pozitivnog učinka je bilo za okoliš. Zagovornici manjeg broja radnih dana tvrde kako se već putovanjem na posao i s posla štiti i okoliš, ali realnost jest da su mnogi onda za trodnevni vikend negdje otputovali tako da je ishod za okoliš bio nikakav. S druge strane, u ocjeni istraživanja se izražava mišljenje kako bi takav, kraći radni tjedan mogao čak popraviti nedostatak stručne radne snage jer neki niti ne traže posao, ali bi možda radili ako bi to bilo samo četiri dana.

“Tek odlična povišica”

No postoje i ozbiljne zamjerke za čitavo istraživanje. Enzo Weber s Instituta za tržište rada na Sveučilištu Regensburg upozorava na notornu činjenicu kako je sudjelovalo tek četrdesetak tvrtki od gotovo 3,5 milijuna poduzeća koliko ih ima u ovoj zemlji. U tome on vidi da se u tim tvrtkama ionako već razmišljalo o kraćem radnom tjednu, tako da to teško može biti reprezentativno.

Ostaje otvoreno i pitanje, bi li zaposleni bili tako dobro raspoloženi i kad bi to bila svakodnevica, a ne eksperiment koji je trajao šest mjeseci – i tu je svakako motiv “da se pokažu” i da tako ostane i dalje. Najmanje je zadovoljan i Steffen Kampeter iz Udruge poslodavaca BDA, on najprije upozorava na nove i bolje radne modele koje su tom prilikom uvele mnoge tvrtke koje su sudjelovale u eksperimentu, a inače se “četverodnevni radni tjedan uz punu plaću svodi tek na masovnu povišicu plaće koju si najveći broj tvrtki ne može priuštiti”.

Ne mogu svi
Weber također upozorava kako to neminovno vodi i većem radnom intenzitetu ako se u četiri dana mora obaviti što se inače radilo u pet. Misli da će tu također stradati i socijalne spone, komunikacija i kreativnost djelatnika.

“Sve te posljedice u tvrtkama se neće osjetiti odmah, nego srednjoročno”, misli stručnjak iz Regensburga.

Ipak, 70 posto tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju žele i dalje omogućiti suradnicima raditi samo četiri dana u tjednu – neki još neko vrijeme, neki stalno. Isto tako, postoji čitavo mnoštvo poslova i zanimanja gdje je praktično nemoguće smanjiti broj radnih dana, počev od prometa i željeznice pa do škola, bolnica, staračkih domova, policije, vatrogasaca pa i zaposlenih u medijima.

Voditeljica istraživanja Backmann utoliko i kaže kako tu nije riječ o propagandi za uvođenje kraćeg radnog tjedna za sve zaposlene, nego “otvoriti mogućnost inovativnog modela radnog vremena i ukazati na njegovo djelovanje”.