Najbogatiji europski nogometni klubovi posljednjih su godina izgradili golem komercijalni stroj koji im danas donosi gotovo polovicu ukupnih prihoda. Istodobno, financijski jaz između najvećih klubova i ostatka kontinenta nastavlja rasti, pokazuje istraživanje konzultantske kuće Football Benchmark i organizacije World Football Summit.

Podaci otkrivaju veliku promjenu u načinu na koji nogometni velikani zarađuju. Komercijalni prihodi preuzeli su vodeću ulogu od televizijskih prava, dok je golemi rast cijele nogometne industrije samo dodatno učvrstio položaj financijske elite.

Kod deset europskih klubova s najvećim prihodima komercijalni i ostali prihodi činili su čak 49 posto ukupnih operativnih prihoda u sezoni 2024./25. U sezoni 2008./09. njihov udio iznosio je tek 32 posto. Istodobno je udio prihoda od televizijskih prava, uključujući UEFA-ine distribucije, pao s 42 na 32 posto, dok su prihodi od stadiona i utakmica smanjili svoj udio s 27 na 19 posto.

Međutim, to ne znači da klubovi danas od televizijskih prava i ulaznica zarađuju manje. Naprotiv, riječ je o manjim udjelima u poslovanju koje je u međuvremenu dramatično naraslo. 

Komercijalni prihodi prestigli su televizijska prava još početkom prošlog desetljeća. Do sezone 2018./19. njihov rast uglavnom se događao nauštrb prihoda od utakmica, čiji je udio pao na 16 posto. Izvješće taj period povezuje s digitalizacijom i internacionalizacijom nogometa, prije svega zahvaljujući društvenim mrežama i novim digitalnim platformama.

Nakon pandemije počeo je snažnije padati udio televizijskih prihoda. S 38 posto u sezoni 2021./22. spustio se na 32 posto u sezoni 2024./25., dok su se prihodi od utakmica i stadiona ponovno počeli oporavljati.

Engleski klubovi preuzimaju sve veći dio kolača

Ukupni operativni prihodi oko 700 prvoligaških klubova diljem Europe porasli su s 11,6 milijardi eura u sezoni 2008./09. na 28,6 milijardi u sezoni 2023./24. Procjenjuje se da su u prošloj sezoni prvi put premašili granicu od 30 milijardi eura. Sve je više klubova koji ostvaruju prihode nekada rezervirane samo za nekolicinu najvećih. U sezoni 2008./09. samo je osam klubova zarađivalo više od 200 milijuna eura godišnje, dok ih je u sezoni 2024./25. bilo čak 33. Još je izraženiji rast u kategoriji iznad 300 milijuna eura. Broj takvih klubova povećao se s tri na čak 17.

Pritom je posebno ojačala financijska dominacija engleskog nogometa. Klubovi Premier lige u sezoni 2023./24. ostvarili su 26 posto ukupnih prihoda europskih prvoligaša, dok je 2008./09. njihov udio iznosio 21 posto. Među deset klubova s najvećim prihodima u sezoni 2024./25. našlo se čak šest engleskih klubova. Na početku promatranog razdoblja bila su četiri. Italija je, s druge strane, pala s tri predstavnika među deset najvećih na nijedan.

- Rast nije jednak za sve. Najbogatiji klubovi bogate se brže od ostalih, rekao je za Reuters Antonio Di Cianni, direktor savjetovanja u Football Benchmarku.

Prema njegovim riječima, najveći europski klubovi zahvaljujući globalnoj bazi navijača više nisu samo nogometne momčadi.

- Postali su medijske sile. Danas ih više ne možemo promatrati samo kao nogometne klubove, poručio je.

Dodatnu prednost najvećima donosi i novi format Lige prvaka. UEFA-ino elitno klupsko natjecanje bilježi snažan rast prihoda, a najveći domaći klubovi ujedno imaju i najveće šanse redovito u njemu nastupati.

Time se stvara krug koji dodatno učvršćuje njihovu dominaciju: veći prihodi omogućuju ulaganje u kvalitetnije igrače, bolji kadar donosi bolje rezultate, a uspjesi zatim generiraju još veće prihode.

Televizijska prava i dalje ključna za manje klubove

Iako komercijalni prihodi najbrže rastu, televizijska prava i dalje su iznimno važna manjim i srednje velikim klubovima. Prihodi od domaćih televizijskih prava u europskim prvim ligama porasli su s 5,8 na 8,5 milijardi eura između sezona 2014./15. i 2023./24., dok su se UEFA-ine distribucije približno udvostručile i dosegnule 3,2 milijarde eura.

Komercijalni i ostali prihodi u istom su razdoblju rasli prosječnom godišnjom stopom od sedam posto te su dosegnuli 12,6 milijardi eura.

Snažno su se oporavili i prihodi od utakmica. Nakon pandemijskog pada na samo 500 milijuna eura u sezoni 2020./21., do sezone 2023./24. narasli su na 4,4 milijarde eura i tako premašili razine prije pandemije. 

Financijski rast prati i eksplozija vrijednosti najvećih klubova. Football Benchmark procjenjuje da je ukupna vrijednost 32 najvrjednija europska kluba u 2026. dosegla 72,6 milijardi eura, gotovo tri puta više nego 2016. godine. No možda najzanimljiviji podatak pokazuje koliko je teško probiti se u samu financijsku elitu. Tijekom cijelog desetljeća samo se 11 različitih klubova uspjelo pojaviti među deset najvrjednijih u Europi.

Nogometna industrija tako nikada nije bila veća ni bogatija, ali se vrh financijske piramide gotovo ne mijenja. Najveći klubovi ne samo da ostaju na vrhu nego svoju prednost pred ostatkom Europe nastavljaju povećavati.