Piše: V.S.Herceg

Zdravstveni djelatnici HNŽ-a jučer su prosvjedovali ispred Vlade ove županije tražeći isplatu jednokratne pomoći u iznosu od 1.080 KM, tvrdeći kako su diskriminirani jer jedino njih ne obuhvaća vladina odluka o dodjeli ove jednokratne pomoći.

Stotine uposlenika domova zdravlja HNŽ-a, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Županijske bolnice 'dr. Safet Mujić' u Mostaru, opće bolnice Konjic itd., skandirali su "Isplata, isplata".

No, iz Vlade HNŽ-a sindikatima poručuju kako su u pravu, da su njihovi zahtjevi u potpunosti opravdani, no da Vlada nije prava adresa za njihovo nezadovoljstvo jer su novac za tu namjenu već isplatili osnivačima.

Međutim, iako su i sami sindikati svjesni ove činjenice, općine ili Vlada Federacije BiH kao osnivači ovih zdravstvenih ustanova, za sada nisu i mjesto za sindikalne prosvjede zdravstvenih djelatnika.

Naime, sindikati od Vlade HNŽ-a traže da urade pritisak na osnivače kako bi im bila isplaćena sredstva iz pomoći. Osnivači za sada šute - štrajka zdravstvenih djelatnika u "njihovom dvorištu" za sada nema, kao ni novca uposlenicima koje im je za tu namjenu uplaćen od Vlade HNŽ-a. Dok se "loptice" prebacuju, zdravstveni djelatnici nepravedno (za sada) ostaju bez novca od pomoći.

Hitan sastanak s poslodavcima i suosnivačima

-Ovdje smo kako bi iskazali nezadovoljstvo i diskriminaciju koja se radi samo prema jednom dijelu građana. Pozivamo Vladu, premijera, ministra zdravstva i ministra financija da sazovu hitan trilateralni sastanak sa poslodavcima, suosnivačima i donesu odluku da se zdravstvenim radnicima isplati jednokratna pomoć. Ovo je jedina grana koja je ostala diskriminirana u ovoj županiji i to je sramota, rekao je predsjednik Nezavisnog sindikata SKB Mostar Ivica Anić.

On je pri tom potvrdio: "Vlada je jasno dala izjavu da su dali novac osnivačima, domovima zdravlja, poslodavcima u smislu poboljšanja materijalnog statusa. Neka odmah narede poslodavcima da taj novac usmjere zdravstvenim radnicima, a ne da ide u drugome smjeru".

Da Vlada HNŽ-a mora uraditi pritisak na osnivače kako bi im se uplatila pomoć, smatra i Dalibor Vuković dosadašnji predsjednik Nezavisnog sindikata zdravstvenih radnika HNŽ-a.

-Vlada u ovom trenutku može pozvati ponovno sve direktore zdravstvenih ustanova i osnivače da iz proračuna isplati novac i da idu po popisu zaposlenika u sve zdravstvene ustanove i da se radnicima isplati pomoć kako bi prebrodili ovu krizu. Ukoliko ne bude isplata za koji dan, dolazimo u još masovnijem prosvjedu. Svi zdravstveni radnici će doći ovdje i pred ovu Vladu i nećemo odavde ići dok nam se ne isplati pomoć, kazao je Vuković, potvrđujući kako će ponovno adresa za prosvjed biti upravo Vlada HNŽ-a.

Osnivači zabijaju 'glavu u pijesak'

Iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a, u svojoj reakciji  na najavu prosvjeda zdravstvenih djelatnika, istaknuli su kako je isti u potpunosti opravdan, ali da "odgovorni, umjesto kolektivnog sjećanja nude kolektivnu amneziju".

Do jučer su zdravstvene djelatnike okivali u zvijezde, zahvaljivali im za sve što su učinili i čine u vrijeme pandemije, a danas unatoč činjenici da pandemija još nije okončana, dovode ih u situaciju da na ovakav način traže ono što im po svemu pripada, a što su drugi već dobili.

Vlada HNŽ je vremenom postala 'prava' adresa za sve probleme, no u ovom slučaju sigurno nije jedina. Vlada HNŽ se unatoč upozorenjima da postoje i druge ranjive i potrebite kategorije (korisnici socijalne pomoći, umirovljenici, branitelji, zdravstveni djelatnici…), uvjerena u pozitivne odluke drugih poslodavaca, odlučila maksimalnim iznosom pomoći samo izravnim korisnicima županijskog proračuna te se u financijskom smislu dovela u gotovo bezizglednu situaciju da popravi grešku sada kada su te odluke izostale", naveli su iz županijskog ministarstva zdravstva.

Ponavljaju kako Vlada HNŽ-a nije jedina adresa za prosvjede.

-Izmjenama i dopunama Financijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ i Izmjenama i dopunama Proračuna HNŽ za 2022. predviđena su dodatna financijska sredstva u iznosu od 16 milijuna KM za pomoć zdravstvenim ustanovama u županiji. No, izostao je i nagovještaj mogućnosti poslodavaca da dio tih sredstava opredijele za pomoć zdravstvenim djelatnicima. Umjesto toga upućuju ih na adrese osnivača, prvenstveno Vlade HNŽ. A Vlada HNŽ je (su)osnivač 4 od 16 zdravstvenih ustanova, no i pored toga, ove je godine za sve zdravstvene ustanove već izdvojila 13 milijuna KM. Kada bi drugi osnivači, gradovi i općine, iz svojih proračuna izdvajali financijska sredstva samo za njihove zdravstvene ustanove, u omjeru kako to čini Vlada HNŽ, odgovorno tvrdimo da ne bi bilo problema u financiranju zdravstvenih ustanova. Umjesto toga, na djelu je zabijanje glave u pijesak kao oprobani recept, kojim su nebrojeno puta do sada svoju odgovornost prebacili na Vladu HNŽ. Dokle tako? Trebaju li zdravstveni djelatnici organizirati prosvjede pred svim zdravstvenim ustanovama i pred svim sjedištima jedinica lokalne samouprave da bi ih se ozbiljno shvatilo, ne samo u ovom slučaju, navode iz županijskog ministarstva izravno prozivajući osnivače.

Ovo pitanje je komentirao i predsjednik Vlade HNŽ-a Nevenko Herceg.

-Pitanje zdravstva je jedno od najsloženijih pitanja glede financijske organizacije pa i pravne dimenzije iz razloga što, kada su u pitanju zdravstvene ustanove, imamo niz osnivača, suosnivača i financijera. Kada su u pitanju domovi zdravlja, njihovi osnivači su općine i gradovi, ne županija, i oni imaju svoje poslodavce. Kada su u pitanju tri bolnice u ovoj županiji, imamo više osnivača i suosnivača, jedan od osnivača je županija, ali imamo i druge županije i Vladu Federacije BiH, izjavio je Herceg.

Podsjetimo, primjerice da su osnivači SKB Mostar Federacija BiH i četiri županije - HNŽ, ŽZH, HBŽ i SBŽ, dok su osnivači-financijeri domova zdravlja općine i ZZO HNŽ.