NOVI UHLJEBI: Od 2015. do 2020. čak sedam županija povećalo broj onih 'na državnim jaslama'
Piše: Dragan Bradvica
Bosna i Hercegovina već šest, sedam godina muku muči s velikim valom iseljavanja i negativnim prirodnimpriraštajem. Demografski kolaps iz godine u godinu poprima sve veće razmjere, ljudskih resursa je sve manje i manje, dok naši vlastodršci gotovo ništa ne čine kako bi to promijeniti.
Točnije, rade, kako čini, poprilično puno toga, ali za svoje 'partijske drugove', rodbinu i prijatelje. Naime, svima je poznato kako se uspostavom vlasti nakon Općih izbora 2014. godine čak iz usta premijera i ministara moglo čuti da nam je javna uprava preglomazna i troma, te kako slijede moratoriji na zapošljavanja.
A sudeći prema podacima koje je objavila Vlada Federacije, za mnoga područja u ovom entitetu sve to je ostalo mrtvo slovo na papiru. Naime, u čak sedam od ukupno deset županija u FBiH od 2015. do 2020. broja zaposlenih u sektoru uprave, obrane i socijalnog osiguranja dodatno je narastao.
Povećanje po županijama
Kada je u pitanju federalna razina, prema tim podacima broj onih 'na državnim jaslama' se smanjio – 2015. ih je bilo 48.916, a 2020. taj broj je iznosio 48.228, dakle manje za 688 zaposlenih.
Nadalje, u Unsko-sanskoj županiji u ovim sektorima 2015. bilo je zaposleno 3.266 ljudi, a taj broj 2020. pada na 3.150 (smanjenje za 116 zaposlenih). Smanjenje bilježi i Bosankso-podrinjska županija (bio 780, palo na 757) i Hercegbosanska županija (bilo 1.580, palo na 1.574 zaposlenih). Sve druge županije bilježe rast zaposlenih, a prednjači Sarajevska županija koja je 2015. u pobrojanim sektorima imala 15.767, a 2020. to raste na 16.406 (porast za 639 zaposlenih). Iz nje ide Tuzlanska županija (2015. bilo 5.161, 2020. njih 5.431, porast za 270 ljudi), Hercegovačko-neretvanska županija (2015. bilo 4.724, 2020. njih 4.945, porast za 221 zaposlenog), Srednjobosanska županija (2015. bilo 3.000, 2020. njih 3.066, porast za 66 zaposlenih), Posavska županija (2015. bilo 843, 2020. njih 878, porast za 35 zaposlenih), Zapadnohercegovačka županija (2015. bilo 1.385, 2020. 1.417, porast za 32 zaposlena), te Zeničko-dobojska županija (2015. bilo 4.410, 2020. njih 4.425, porast za 15 zaposlenih).
Dakle, ukoliko gledamo ukupno kretanje zaposlenih u deset županija u razdoblju 2015.-2020., njihov broj je veći za 1.099 osoba. Naravno, uz federalnu razinu i one županijske, kada se govori o javnoj upravi i 'državnim jaslama' bilo bi zanimljivo vidjeti podatke i za sve druge razine – državna razina, Republika Srpska, općine i gradovi, nebrojene agencije i javna poduzeća.
Izostanak meritokracije
Problem za BiH svakako jeste i prevelik broj onih koji rade u javnoj upravi jer u njoj se uistinu nalazi dio stručnih i vrlo obrazovanih i sposobnih ljudi koji cijeli sustav i drže 'iznad vode', ali i značajan broj klasičnih uhljeba.
A to vuče još veći problem za sve žitelje – permanentna neefikasnost. Nije nikakav novost kako kod zapošljavanja u državnu službu uglavnom malu ulogu igra razina obrazovanja i sposobnost, a presudu 'partijska knjižica' i podobnost pa se ne pravi selekcija onih najboljih za ove funkcije.
A upravo to i jeste jedan od glavnih razloga zbog čega mladi, obrazovani i ambiciozni ljudi napuštaju ovu državu u velikom broju i gotovo je nevjerojatno da političarima u ovoj zemlji nije jasno da dok god vladaju korupcija, klijentelizam i nepotizam, a ne meritokracija nećemo zaustaviti negativne demografske trendove niti imati efikasnu, stručnu i pravičnu vlast i javnu upravu.