SARAJEVO – Globalni rast cijena energenata u ovoj godini bit će znatno veći od ranijih procjena Svjetske banke i iznosit će 32 posto, što bi moglo snažno utjecati na gospodarska kretanja i u idućim godinama.

Nestabilnost na Bliskom istoku i prekinuti lanci opskrbe osobito pogađaju tržište ukapljenog naftnog plina, čije bi cijene u Europi mogle porasti i do 60 posto. Stručnjaci Svjetske banke razvili su nekoliko scenarija za iduće dvije godine, prema kojima je moguća stabilizacija tržišta, ali i ozbiljne nestašice energenata i hrane.

Koliko je domaće gospodarstvo prilagodljivo ovakvim potresima, analizirali su ekonomski stručnjaci.

Sve ovisi o geopolitici

Ekonomist Igor Gavran smatra da najcrnje prognoze Svjetske banke ipak treba uzeti s rezervom, jer su temeljene na trenutačnim geopolitičkim napetostima, ponajprije američko-iranskom sukobu koji najviše diktira cijene i opskrbljenost naftom i plinom.

– Onog trenutka kada bi se taj sukob okončao, što se može dogoditi doslovno svakoga dana s obzirom na nepredvidivost američke politike, došlo bi do drastičnog pada cijena nafte i daleko veće opskrbe naftom i prirodnim plinom. Ove prognoze bi samim time bile radikalno promijenjene nabolje, ističe Gavran.

Kada je riječ o prilagodljivosti domaćeg gospodarstva, Gavran ocjenjuje da bi povoljniji izvori opskrbe plinom i veća ulaganja u domaću proizvodnju hrane mogli donijeti određenu prednost.

Izostanak državne strategije

S druge strane, dio struke iznosi znatno pesimističnije prognoze, upozoravajući da mjerodavne institucije ne povlače konkretne poteze. Ekonomist Damir Miljević naglašava da zemlja nespremno dočekuje bilo kakav rasplet situacije.

– Ništa ozbiljno ne radimo ni u proizvodnji ni u energetskom sektoru za dobar scenarij, niti poduzimamo bilo kakve mjere za loše scenarije. Nažalost, slijedi nam godina koja neće biti tako dobra. Inflacije će biti i dalje, a to znači manji životni standard stanovništva, upozorava Miljević.

Slično stajalište dijeli i ekonomist Zoran Pavlović, koji najveći problem vidi u urušavanju domaće poljoprivrede i ovisnosti o uvozu.

– Potpuno smo zapostavili domaću proizvodnju. Ljudi napuštaju proizvodnju i mlijeka i pšenice jer nemaju nikakvu zaštitu, a država koja nema vlastitu hranu nije ozbiljna, poručuje Pavlović.

Europa se brzo prilagođava

Pesimistične procjene za domaće tržište, osim zbog nedostatka državne strategije, temelje se i na učincima klimatskih promjena te snažnoj ovisnosti o europskom tržištu.

Međutim, ekonomist iz Zagreba Damir Novotny ističe da se Europska unija iznenađujuće brzo prilagođava nestabilnim okolnostima. Prema njegovim riječima, EU energetsku neravnotežu nadomješta ubrzanom tranzicijom na obnovljive izvore, intenzivnijom štednjom i aktiviranjem nuklearne energije, dok europska poljoprivreda i dalje stvara tržišne viškove koji stabiliziraju cijene.

– U ovom trenutku ne vidimo neposrednu opasnost da tih proizvoda neće biti. Kako će se stvari odvijati iduće godine teško je reći jer su klimatske promjene vidljive, ljeta su sve toplija i poljoprivreda u EU-u morat će se prilagoditi tim promjenama kako bi održala proizvodnju, objašnjava Novotny.

Dodaje kako rast europskog gospodarstva između 1 i 1,5 posto pokazuje da visoke cijene energenata nisu izazvale gospodarsku katastrofu. Na globalnom planu, usporavanje kineskog gospodarstva uspješno nadomješta snažan rast u Indiji, pa se svjetsko gospodarstvo i dalje drži na stabilnih tri posto rasta. Ostvari li se pozitivniji scenarij Svjetske banke – uz smirivanje političkih prilika u kriznim žarištima i bez drastičnih klimatskih ekstrema – u iduće dvije godine može se očekivati postupni pad cijena energenata i usporavanje rasta cijena hrane.