Usred ljeta, moskovski željeznički kolodvori s kojih polaze vlakovi prema jugu obično vrve turistima. Posljednje četiri godine rastreseni roditelji i djeca, zagledani u daljinu prema obećanju mora, dijelili su perone s muškarcima u vojnim odorama.

No, ovoga ljeta atmosfera na kolodvorima potpuno je drukčija. Vlakovi koji voze prema Krimu sablasno su prazni, vojne odore mnogo su uočljivije, a posvuda se osjeća tjeskoba. Kao i u ostatku Rusije, glavne teme razgovora su nestašica goriva, napadi bespilotnim letjelicama, prekidi internetskih veza i mogućnost novog vala mobilizacije.

Još od prve mobilizacije pričuvnika za rat u Ukrajini 2022. godine, Rusi nisu bili ovako uznemireni, piše The Economist. Zaklada za javno mnijenje (FOM), istraživačka agencija bliska Kremlju, objavila je 2. srpnja podatke prema kojima 55 posto ispitanika kaže kako njihovi rođaci i kolege osjećaju zabrinutost, u odnosu na 40 posto godinu ranije.

Društveni ugovor koji je godinama vrijedio u Rusiji – prema kojem su se građani držali podalje od politike, a vlast ih je zauzvrat ostavljala na miru – više ne postoji, ocjenjuje The Economist. Rat je stigao kući u Rusiju, odakle je i krenuo, i postao problem svih.

‘Neka svi idu k vragu‘
Napadi dronovima, nekoć ograničeni na pogranične gradove i regije Kursk i Belgorod, sada ugrožavaju velik dio zemlje. Ukrajinski dronovi u ponedjeljak su pogodili najveću rusku rafineriju u Omsku, oko 2500 kilometara od bojišnice. Diljem zemlje opskrba gorivom se racionalizira. Vozači čekaju satima kako bi kupili najveću dopuštenu dnevnu količinu od 20 ili 30 litara. Brojne benzinske postaje ostale su bez goriva, prenosi Jutarnji list.

Na Krimu i u Novorosijsku, gradu na Crnom moru, vlasti su zabranile maloprodajnu prodaju goriva – točiti mogu samo državni dužnosnici, javne službe i poduzetnici povezani s distributerima goriva. Dva naftna postrojenja u blizini Novorosijska uništena su.

Valerij, vlasnik trgovine mješovitom robom u tom gradu, očekuje da će nestašica goriva izazvati lančane poremećaje u dostavi hrane i ostalim logističkim poslovima. Posljedice su već vidljive na cijenama hrane – u lipnju je cijena krumpira porasla 4,5 posto u odnosu na prethodni mjesec. Dio poljoprivrednika upozorava da neće moći obaviti žetvu ako se nestašica goriva nastavi.

U Rostovskoj oblasti, na jugu Rusije, vlasnica nekoliko štandova s domaćim proizvodima kaže kako sanja o tome da ima vlastitu cisternu za gorivo. "Neka svi oni idu k vragu sa svojim idejama i velikim ambicijama", kaže ona. Pod "njima", kako se navodi, misli na Vladimira Putina, Donalda Trumpa, Volodimira Zelenskog, Emmanuela Macrona i lokalne guvernere. "Nekada smo sasvim dobro živjeli. Danas se čovjek samo prebacuje s jednog problema na drugi."

‘Uvijek isto, stalno optimizam, a dogodi se najgore‘
Elena Panfilova, koja u Moskvi vodi fokus-grupe, kaže da se raspoloženje ljudi mijenja – frustraciju zamjenjuje kipteća mržnja prema vlastima. Građane ne ljute samo nestašica goriva i prekidi mobilnog interneta, nego i sve veći raskorak između stvarnosti i retorike Kremlja.

"Jedini izlaz je stati [sa sukobima]", kaže Valerij. "Već četiri godine slušamo optimistična izvješća da ruske snage sigurno napreduju duž cijele bojišnice. A kada pogledate karte, vidite da je sve zapelo u slijepoj ulici."

Putin i dalje tvrdi da rat uglavnom teče prema planu. "Sve funkcionira stabilno i uz znatnu razinu otpornosti", rekao je nedavno u jednom intervjuu, čitajući odgovore s blesimetra. To što je samo usput priznao da su se okolnosti promijenile upućuje na to da još uvijek razmatra svoje iduće poteze. Mnogi Rusi strahuju da će, umjesto smanjenja gubitaka i deeskalacije, dodatno eskalirati rat.

Sve se više priča i o novoj mobilizaciji. Početkom lipnja Sergej Guruljov, zastupnik u Dumi, na društvenim je mrežama napisao da je odluka o jesenskoj mobilizaciji već donesena. Kasnije je objavu obrisao, tvrdeći da mu je račun hakiran. "Uvijek je isto – najprije krenu glasine da će se dogoditi nešto loše, zatim vlasti sve demantiraju, a na kraju se upravo to dogodi", rekao je jedan drugi Sergej, zaposlenik marketinške tvrtke u Nižnjem Novgorodu, istočno od Moskve. On razmišlja o preseljenju na selo, gdje bi ga regruteri teže pronašli. "Odlazak u ured postao bi samoubojstvo", ustvrdio je.

Mnogi njegovi kolege razmišljaju o odlasku iz zemlje. Razgovori o iseljavanju najintenzivniji su još od 2022. godine. Nagađa se i ima izvješća da su u Penzenskoj oblasti, jugoistočno od Moskve, već u tijeku pripreme za novi val mobilizacije, kako je Jutarnji list već izvještavao. Od sredine lipnja tamošnji stanovnici izvještavaju da muškarce privode na ulicama i prilikom obilazaka od vrata do vrata, odvode ih u sabirne centre i prisiljavaju na potpisivanje ugovora s vojskom.

Užasna atmosfera
Na ulicama je u posljednje vrijeme primjetno manje muškaraca nego prije. "Atmosfera u gradu je užasna", kaže druga Elena, stanovnica Penze, prijestolnice ove regije. "Zabranila sam suprugu da izlazi iz kuće. Kad ja izlazim, zaključam ga. Zavjese držimo navučene cijeli dan", kaže Elena.

Vojni povjerenik Penze, Andrej Surkov, tvrdi, pak, da su racije usmjerene isključivo na pronalaženje onih koji izbjegavaju vojnu obvezu te dezertera. A nezadovoljstvo se iskazuje sve otvorenije. Jedan bivši vojnik 25. lipnja objavio je na Instagramu apel Putinu, tvrdeći da su vojnici izloženi mučenju jer odbijaju predavati svoju zaradu zapovjednicima ili izvršavati praktički samoubilačke zadaće, pri čemu mnogi na kraju budu "anulirani", odnosno ubijeni. "Vladimire Vladimiroviču, obratite pozornost na ovo. Pozovite me na razgovor. U suprotnom će vojska okrenuti oružje prema Kremlju", poručio je vojnik.

Muškarac je, očekivano, ubrzo uhićen, ali je do tada njegova snimka prikupila oko 20 milijuna pregleda. Od vojnika do uličnih trgovaca, nezadovoljstvo raste. "Nitko više ne razumije čemu sve ovo služi, osim možda zadovoljavanju Putinova ega. Ako ljudi prosvjeduju, završavaju u zatvoru. Sve čemu se sada možemo nadati jest da će umrijeti", zaključuje za The Economist Sergej iz Nižnjeg Novgoroda.