"Je li ovo stara igra ili situacija u Bosni i Hercegovini sada zaista postaje opasna?", pitanje je koje postavlja novinar švicarskog lista Neue Zürcher Zeitung (NZZ) Andreas Ernst osvrćući se na presudu Miloradu Dodiku i "borbu za moć i vlast" u Bosni i Hercegovini, piše DW.

On podsjeća da je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske - entiteta u BiH koji ima djelomičnu autonomiju - najavio postupno povlačenje srpskih predstavnika iz državnih institucija, nakon što ga je prošle srijede Vrhovni sud BiH osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija. Osuđen je zbog nepoštivanja odluka Ustavnog suda i dekreta OHR-a - Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice.

NZZ piše kako je visoki predstavnik Christian Schmidt u "stalnom sukobu s Dodikom", koji tvrdi da je dužnost visokog predstavnika "nelegitimna i nezakonita", te se "odbija povinovati njegovim odlukama". List konstatira i da Dodik povremeno prijeti secesijom srpskog entiteta, što do sada nije imalo konkretne posljedice. "To je politička strategija kojom dugogodišnji lider održava svoju vlast i moć. On se predstavlja kao zaštitnik srpstva i okuplja građane oko sebe pričama o krizama. Međutim, to mu sada sve slabije uspijeva", konstatira Andreas Ernst i postavlja pitanje: ostaje li i ovaj put sve po starom?

"To je neizvjesno: jer Trumpova druga era baca novo svjetlo i na Balkan", primjećuje švicarski novinar. On ukazuje kako su upravo Amerikanci zaslužni za poslijeratni poredak u ovoj regiji, posredujući u sklapanju Dejtonskog sporazuma, ali i kod proglašenja neovisnosti Kosova, koje se 2008. godine, uz američku podršku, otcijepilo od Srbije.

U članku se postavlja pitanje je li SAD pod Trumpom još uvijek zainteresiran za taj poredak i što znači ako se, kako je najavljeno, sigurnosno-politički povuče iz Europe?

Što EU treba učiniti?
Novinar lista NZZ zato poručuje da se Europska unija mora brzo odreći dvije iluzije.

"Prvo, treba inzistirati na ukidanju dužnosti visokog predstavnika jer Bosni i Hercegovini ne treba prokonzul (op. red.: rimski vladar u provincijama), a posebno ne onaj koji ne može provoditi svoje odluke", piše Ernst. I citira Dodika koji "podrugljivo" pita: „Hoće li Schmidt poslati tenkove u Banju Luku da me spriječi da uđem u svoj ured?" Ako je visoki predstavnik, nastavlja švicarski novinar, u stanju nešto postići onda je to samo "poticanje kolektivne neodgovornosti domaćih političara".

Druga iluzija je, nastavlja švicarski novinar, obećanje o članstvu u EU-u: "Unija bi trebala odustati od tog obećanja i umjesto toga Bosni (i njenim susjedima) ponuditi iskren i realan model integracije. To bi, na primjer, mogao biti pristup jedinstvenom tržištu, pod uvjetom da zemlja provede jasno definirane reforme. Ili pak poseban bilateralni sporazum, koji bi uključivao pridruživanje Šengenskom prostoru." 

Cilj bi, nastavlja švicarski novinar, trebao biti da "građani biraju sposobne političare" koji će znati iskoristiti europsku ponudu. „Dodik vjerojatno ne spada u tu grupu", zaključuje Andreas Ernst u tekstu za NZZ.