Škole moraju biti sigurna mjesta prije, tijekom i nakon katastrofa, potrebno ojačati i sustave socijalne zaštite

Obrazovanje, jačanje svijesti građana i aktivnije uključivanje mladih ključni su za unaprjeđenje spremnosti BiH odgovoriti na prirodne i druge katastrofe, ocijenjeno je u utorak na konferenciji na temu 'Uloga obrazovanja u zaštiti i osnaživanju mladih za budućnost bez katastrofa - promicanje Mreže znanja', koju je Ministarstvo sigurnosti BiH u priličilo u povodu Međunarodnog dana za smanjenje rizika od katastrofa.

 Konferencija je okupila predstavnike institucija različitih razina vlasti, akademske zajednice, civilnog društva i međunarodnih organizacija kako bi razmijenili iskustava i unaprijedili suradnju u oblasti smanjenja rizika od katastrofa.

Ivica Bošnjak, zamjenik ministra sigurnosti BiH, rekao je da obilježavanje Međunarodnog dana za smanjenje rizika od katastrofa prilika za analizu dosadašnjih aktivnosti, prepoznavanje eventualnih propusta i utvrđivanje pravaca budućeg djelovanja. Dodao je i da BiH ima zakonske i međunarodne okvire koji omogućavaju preventivno djelovanje, edukaciju i obrazovanje stanovništva, među kojima su i Okvirni zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u BiH te 'Sendai' okvirni program za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015.-2030. godine. 

- Ministarstvo sigurnosti BiH je izgradilo i Mrežu znanja, u koju su uključeni akademska zajednica, sektor civilnog društva i institucije BiH, kako bismo što bolje sagledali probleme u ovoj oblasti i pronašli najbolja rješenja, kazao je Bošnjak, prema čijim riječima obrazovanje i podizanje svijesti građana imaju ključnu ulogu u pripremi stanovništva za vanredne situacije, zbog čega je nužno uključivanje svih dijelova društva, počevši od obitelji i škole, do institucija i medija. Kao osobito bitno je istaknuo potrebu da građani znaju kako se ponašati tijekom prirodnih nesreća i katastrofa, ali i nakon njihovog nastanka. Bošnjak je rekao i da Ministarstvo sigurnosti BiH, uz podršku međunarodne zajednice, intenzivno radi na unaprjeđenju sustava ranog upozoravanja te je prihvatilo određene programe i podršku međunarodne zajednice za uspostavljanje sustava ranog uzbunjivanja. 

Zamjenica predstavnika UNICEF-a u BiH Aleksandra Ilmer kazala je da je cilj konferencije bio kroz Mrežu znanja naći odgovore na pitanje kako se bolje pripremiti za katastrofe i osigurati adekvatno reagiranje kada do njih dođe. Osobita je pozornost posvećena obrazovanju, socijalnoj zaštiti i aktivnijem angažmanu mladih u smanjenju rizika od katastrofa. 

- Kada govorimo o obrazovanju, nije riječ samo o nastavnim sadržajima, već i o pripremljenosti za rizike koji se mogu pojaviti. Izrazito je bitno osigurati da škole budu sigurna mjesta prije, tijekom i nakon katastrofa, ukazala je Ilmer koja potrebnim drži unaprijediti i sustave socijalne zaštite kako bi u vanrednim situacijama adekvatnu podršku dobile obitelji u teškom socijalnom položaju, starije osobe te osobe s invaliditetom, koje se mogu suočiti s dodatnim poteškoćama tokom katastrofa. 

Prema njenim riječima, mladi mogu značajno pridonijeti smanjenju rizika od katastrofa, zbog čega je potrebno stvoriti više mogućnosti za njihovo uključivanje u preventivne aktivnosti. Na koncu je potvrdila posvećenost UN-a te njegovih agencija podršci BiH s ciljem povezivanja iskustava i konkretnih rezultata s terena s praksama koje pridonose jačanju institucionalnih kapaciteta.