Piše: Dragan Bradvica

MOSTAR – Još uvijek se diljem svijeta najčešće može čuti rečenica da nakon pandemije koronavirusa ništa neće biti isto, da će se mnoge stvari rapidno mijenjati a jedna od njih čini se svakako će biti novo poglavlje odnosa Europe i Kine.

Stari kontinent je i prije izbijanja pandemije bio itekako podijeljen oko odnosa s Kinom i kineskom utjecaju ali je primjerice jedan anketa iz rujna 2019. godine pokazala da čak 45 posto žitelji tada 28 zemalja članica Europske unije vidi Kinu kao konkurenta, dok samo devet posto vjeruje da njihove zemlje dijele iste političke interese ili vrijednosti s Kinom.

I druga istraživanja pokazuju slične pokazatelje s tim da primjerice u Grčkoj, Rusiji, Ukrajini, Poljskoj, Bugarskoj i Litvi ipak na Kinu gledaju pozitivnije. Na sve to došla je pandemija, najviši politički dužnosnici, nobelovci i brojni stručnjaci prst krivlje upiri u Kinu, ova zemlja ne dozvoljava neovisnu međunarodnu istragu pa su odnosi na relaciji zapad-Kina još zategnutiji.

Upravo zbog toga mnogi su uvjereni da će kineske investicije u Europi bilježiti značajan pad kao i trgovine na relaciji Europa-Kina. Sve to moglo bi itekako iskoristi zapadni Balkan i barem donekle popuniti tu rupu te na taj način ubrzati ekonomski oporavak.

Odnosi SAD-EU-Kina

Uz 'trgovinski rat' koji već neko vrijeme traje na relaciji SAD-Kina, sve je dodatno usložila situacija oko koronavirusa. Veći broj europskih zemalja, uključujući Švedsku i Veliku Britaniju, pridružio se SAD-u i Australiji pozivajući na međunarodnu istragu u vezi s postupcima Kine u pandemiji.

Čelnici Njemačke i Francuske također su pritisnuli Peking zbog veće transparentnosti u vezi s podrijetlom smrtonosnog virusa. Najugledniji njemački mediji otvoreno optužuju Kinu da su krili informacije oko koronavirusa.

Odgovor Kine bio je agresivna diplomacija koju su prilagođavali različitim zemljama. Sve ovo navodi se u izvješću u čije je sastavljanje bilo uključeno 28 stručnjaka iz 21 istraživačkog centra diljem kontinenta, koji su zajednički poznati kao Europska Think-Tank mreža o Kini. Prema svemu sudeći, ulazimo u novu fazu odnos tri najjače svjetske sile SAD, EU i Kina u kojoj će svi gledati kako zaštititi svoje interes. U svemu tome 'mrvice' bi mogli uzeti i 'mali', a te 'mrvice' za male i nerazvijene ekonomije zapadnog Balkana su itekako značajne.

Naime, brojni analitičari su uvjereni kako će trgovine između EU i Kine značajno pasti, dijelom što će se svaka zemlja članica Unije okrenuti više na vlastitu proizvodnju ali i zbog toga što ne vjeruju Kini.

Ilustracije radi kažimo kako su samo prošle godine trgovinska razmjena između Kine i EU iznosila je gotovo 750 milijardi dolara.

Razvoj zapadnog Balkana

Svih šest ekonomija zapadnog Balkana itekako će biti pogođeno ekonomskom krizom te će im u najboljem slučaju trebati dvije godine da se vrate tamo gdje su bile prije pandemije.

Kada tome dodamo da su Njemačka i Italija, koje su najznačajniji vanjskotrgovinski partneri, već u recesiji i otkazuju pojedine narudžbe slika je još i gora. Međutim, u ovom izvjesnom 'sukobu' geopolitičkih sila zemlje regije mogle bi uzeti 'manji dio kolača'. Blizina tržištima EU, radna snaga koja je jeftinija nego u zemljama EU, države bogate resursima te činjenica da ih je svih šest na europskom putu trebale bi biti dovoljne reference da se pojača izvoz iz regije ka EU.

To bi moglo značiti značajno jačanje poljoprivrede, prerađivačke i tekstile industrije ali i IT sektora što pak znači daljnji tehnološki razvoj zapadnog Balkana i jačanje digitalizacije. Uz to, sve zemlje i dalje trebaju jačati međusobne trgovinske odnose ali i raditi na što veći izvoz prema Istoku, jer jedino pojačanim izvozom kao i izravnim inozemnim investicijama možemo 'punom parom' krenuti naprijed.

Naravno, sve navedeno ovisit će i od jasne politike u svakoj od zemalja zapadnog Balkana jer je više nego jasno da se u budućnosti neće moći sjediti nadvije ili tri stolice nego jasno opredijeliti gdje pojedina država želji i ukoliko želi ka EU morati će sve svoje politike usklađivati sa politikama Unije. Uz to, sve navedeno ovisi i od razvoja događaja u samo EU, odnosno na koji način će ići reforme i hoće li se ići putem jačanja međusobnih veza ili pak novim exitima.