Od hapšenja zbog sumnje da sarađuju sa narko kartelom, do svečanog dočeka i zagrljaja sa ministrom policije. Tako su protekla tri dana izgledala u životima šefa policije i komandira specijalaca u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.

U akciji koja je podsjećala na filmski triler su 22. aprila uhapšeni Vahidin Munjić, vršilac dužnosti direktora Federalne uprave policije (FUP), Mustafa Selmanović, komandant specijalne jedinice FUP-a, uz još tri nižerangirana policajca ove agencije.

Oni su među 23 osobe, koje su uhapsile domaće policijske snage, uz pomoć agenata američkog Federalnog istražnog biroa (FBI), Uprave za borbu protiv droga (DEA) i Europola.

Svi su osumnjičeni, naveli su Tužilaštvo BiH i Europol, da čine dio "užeg kruga" Edina Gačanina, bosansko-holandskog državljanina, kojeg američke vlasti nazivaju "jednim od najvećih svjetskih trgovaca drogom" i vođom kartela "Tito i Dino".

Samo 48 sati kasnije je, odlukom Suda BiH, u pritvoru ostalo samo troje osumnjičenih, dok će se njih 20 braniti sa slobode.

Sud Bosne i Hercegovine je naveo da nije bilo dokaza za određivanje pritvora većini uhapšenih.

Šta kažu sigurnosni eksperti i bivši policajac?
Organizovane kriminalne grupe su duboko infiltrirane u pravosudno-sigurnosni sistem Bosne i Hercegovine (BiH), kaže za Radio Slobodna Evropa Sandi Dizdarević, stručnjak za sigurnost.

Svoj stav Dizdarević potkrepljuje posljednjom policijskom akcijom, te činjenicom da su, u posljednjih pet mjeseci, uhapšeni bivši čelni ljudi Suda Bosne i Hercegovine (BiH) i Obavještajno-sigurnosne agencije, Ranko Debevec i Osman Mehmedagić.

Računajući pet policajaca FUP-a, osumnjičenih u posljednjoj akciji, broj pravosudnih službenika BiH uhapšenih u protekle dvije godine, pod sumnjom da sarađuju sa organizovanim kriminalnim grupama, penje se na 24 osobe.

Među njima su i sudija nižeg suda, državna tužiteljica, te više policijskih službenika iz raznh agencija.

Prema zvaničnim podacima pravosudnih institucija, svi oni su otkriveni u međunarodnoj akciji dešifrovanja Sky i Anom telefonskih aplikacija za kriptovanu komunikaciju.

Američki Federalni istražni biro (FBI) i Europol su u posljednje četiri godine dešifrovali desetine miliona poruka, koje su putem ovih aplikacija razmjenjivale desetine hiljada korisnika širom svijeta.

Razotkrivene su tako komunikacije niza kriminalnih organizacija i korumpiranih javnih službenika u brojnim zemljama, među kojima su Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora.

Da u BiH postoji veliki problem sa integritetom u pravosuđu i policiji, potvrđuje i Safet Mušić, ekspert za sigurnosna pitanja. On za RSE ocjenjuje da to pokazuju brojni slučajevi protiv pravosudnih službenika.

"Nadam se sada, upravo zbog involviranosti međunarodnih agencija, da će ova istraga ići do kraja, i da se napokon stavi na 'zdrave noge' čitav pravosudni i policijski sistem", kazao je Mušić.

Govoreći o vezama pravosudnih službenika sa osobama iz organizovanih kriminalnih grupa, Mušić ističe da je osnovni motiv novac.

"Postoje ocjene iz Evropske unije i međunarodnih institucija da sudstvo nije funkcionalno. To znaju i ti ljudi koji imaju određena znanja da se zaštite, kao i da iskoriste slabosti sistema", naveo je.

Profesor dr. Nedžad Korajlić, koji je osam godina bio dekan Fakulteta za kriminalistiku u Sarajevu, kaže da organizovani kriminal nastoji što dublje prodrijeti u institucije države, kako bi mogao biti što profitabilniji i uticati na primjenu, ali i na donošenje zakona.

Kaže da je dekodiranje Sky i Anom komunikacija otkrilo da je niz predstavnika svih nivoa vlasti BiH uvezano sa organizovanim kriminalom, ali je pitanje i koliko takvih veza postoji, a da nisu išle putem ovih aplikacija.

"I to je sada put kojim treba da istražni organi i obavještajno-sigurnosna služba da krenu, kako bi otkrili kompletnu mrežu i procesuirali sve njene članove", kaže profesor Korajlić.

Edin Vranj je veliki dio radnog vijeka proveo u Federalnoj upravi policije (FUP), gdje je radio i kao načelnik Sektora kriminalističke policije.

Za RSE kaže da ne želi komentarisati hapšenje čelnika ove policijske agencije, ističući da treba sačekati okončanje istrage, ali da je vidljivo kako BiH čeka težak zadatak da "očisti institucije od onih koji u njima ne zaslužuju biti, ni po svojoj stručnosti, ni po integritetu".

"Sve sigurnose institucije u ovoj državi zaslužuju ozbiljan restart i čišćenje, a taj posao će zahtijevati odvažne, poštene i stručne ljude", kazao je Vranj.

Evropska komisija je, u svom Izvještaju o BiH za 2023. godinu, navela da "kriminalne organizacije koriste propuste u zakonima i upravi", te da je "policija podložna političkom uplitanju".

U izvještaju se navodi i da je spriječavanje ulaska kriminala u politički, pravni i ekonomski sistem od ključnog značaja, te da su nužne "hitne mjere za jačanja integriteta pravosuđa i vraćanja izgubljenog povjerenja javnosti u njegov rad".

Šta kažu građani?
Sarajevski penzioner Safet kaže za RSE da nema povjerenja u policiju.

"Kako ću imati povjerenja u policiju, kad vidiš čime se bave. Ništa od policije vjeruj mi, ništa policija ne gleda, ni narod ni bezbjednost", ističe on, i dodaje da ne vjeruje da od policije može očekivati pomoć.

Šezedesetgodišnji Saraljija Bilal kaže da je "poslije ovolike akcije u kojoj je učestvovala i Evropa i evropske zemlje" očekivao da se već jednom stane u kraj stvarima koje ne funkcionišu u pravosuđu BiH.

"Upliv politike u pravosuđe je 90 posto uzrok ovog problema", kaže on.

Dodaje da i "neprofesionalnosti ima sigurno", iako nije neki stručnjak u toj oblasti, ali smatra da je "politika korijen većine problema u BiH".

Ni Edo nema povjerenja u policiju ni pravosuđe. Navodi da bi policija, tužioci i sud trebali "posmatrati stvari jedino kroz prizmu prava i zakona".

Slično stanje i u Srbiji i Crnoj Gori
U regiji Zapadnog Balkana podignuto je više od 20 optužnica za najteža krivična djela, od kada su 2021. godine francuska, holandska i belgijska policija uspjele raspakovati telefonske aplikacije za šifrovanje komunikacije i zaštitu od prosluškivanja, Sky i Anom.

Dešifrovane komunikacije koje su korištene u istragama su u Srbiji počele stizati iz Europola sredinom 2021. godine, a do sada je pokrenuto pet sudskih postupaka.

Najpoznatiji slučaj je suđenje kriminalnom klanu Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, optuženima za niz najtežih krivičnih djela u dvije optužnice, a suđenje traje već dvije godine.

U vezi sa ovim slučajem, podignuta je i optužnica protiv Božidara Smolića, suspendovanog inspektora Službe za borbu protiv organizovanog kriminala MUP-a Srbije (SBPOK). On je optužen da je organizovanim kriminalnim grupama odavao povjerljive informacije iz istraga.

U trećem sudskom procesu, koji je tek otpočeo u Beogradu, sudi se takozvanoj "Vračarskoj grupi", optuženoj za tri ubistva i šest pokušaja ubistava.

I jedan od najpoznatijih balakanskih narko-bosova, Darko Šarić, optužen je na osnovu dokaza iz Sky/Anom prepiske. Suđenje Šariću zbog pokušaja ubistva svjedoka saradnika Nebojše Joksovića počelo je tokom avgusta 2023. godine.

Tužilaštvo Srbije je za organizovani kriminal optužilo i Ljubu Milovića, crnogorskog policajca i pripadnika Kavačkog klana. Njegova grupa je optužena za međunarodni šverc kokaina iz Ekvadora, preko holanske luke Roterdam.

U Crnoj Gori je izrečena i prva presuda, nakon istrage pokrenute na osnovu dešifrovane komunikacije iz Sky-Anom aplikacija. Viši sud u Pogorici je sredinom februara 2024. godine nepravosnažno osudio petočlanu kriminalnu grupu na ukupno 20 godina zatvora, zbog planiranja ubistva.