Piše: V.S.Herceg

Nikada im nećemo, što se mene tiče, niti oprostiti niti zaboraviti, bez obzira na poruke koje nam naša svetost šalje. Ne možemo im oprostiti jer su bili bezdušni. Ne možemo im oprostiti zato što su baš do kraja išli, ne samo da nas razore i unište, već da nas podcijene i ponize. Ja im ne mogu verovati i nikada neću moći, ovo su riječi predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika na obilježavanju Dana sjećana na stradale u NATO-ovom bombardiranju tadašnje Savezne republike Jugoslavije (SRJ). koje je trajalo od 24. ožujka do 1. lipnja 1999. godine.

Poruka međunarodnoj zajednici:„Neću vas više gledati i trpjeti

Dodik je u svom govoru u Somboru više puta ponovio kako želi ujedinjenje sa Srbijom, te je ponovno kritizirao međunarodnu zajednicu u BiH.

-Naše oči su uprte u ujedinjenje sa Srbijom. Onaj tko pokuša oteti imovinu Republike Srpske, saziva sjednicu Narodne skupštine Republike Srpke, na kojoj će biti donijeta odluka o osamostaljenju. Dosta mi je vaših lažnih obećanja za razgovare, neću vas više gledati i trpjeti, poručio je Dodik, vjerojatno međunarodnim dužnosnicima.

Kritički se osvrnuo na masovne prosvjede u Francuskoj i Njemačkoj, te naveo kako "se političari biraju na izborima te da bi građani Srbije trebali čvrsto stati uz svoje rukovodstvo", čime je želio zadobiti naklonost i podršku srbijanskog predsjednika Vučića, u svjetlu sve glasnijih konstatacija o zategnutim odnosima na relaciji Dodik-Vučić, nakon njegovih, za Vučića otežavajućih, izjava oko Kosova. Prisjetimo se i da je Vučić u jednoj od svojih izjava kazao kako "prvi put čuje da se pitanje Kosova i BiH treba rješavati zajedno".

Opravdana je bojazan od mogućnosti da Dodik traži načina za pozicioniranje u pregovorima i "trampu" Kosova za Republiku Srpsku. Podsjetimo i da su mnogi inozemni političari kazali kako se "Dodika treba shvatiti ozbiljno".

Ali, kako se dogodilo da nekadašnji "svježi povjetarac na Balkanu", kako ga je svojevremeno nazvala nekadašnja američka državna tajnica Madeleine Albright i čovjek kojeg je međunarodna, prvenstveno američka, administracija dovela na vlast, postane "balkanski Lukašenko" i njihova jedna od najvećih pogrešaka, čovjek s dvostrukim američkim i sankcijama Velike Britanije, koji je inicirao odluku Vlade RS-a o prekidu svakih odnosa između veleposlanstava SAD-a i Velike Britanije u BiH?

Kako se dogodio njegov potpuni, politički preobražaj?

Dnevni list ovom prilikom podsjeća na sastanak tadašnje američke tajnice Albright i tada premijera RS-a Dodika od 9. ožujka iz 2000. godine u  Banskim dvorima, manje od godinu dana nakon NATO-ovog bombardiranja SRJ. Tadašnje Dodikove izjave, koje se mogu pročitati i na službenoj stranici Vlade SAD-a, i u kontekstu današnjih, čine se nevjerojatnima.

Albright o Dodiku: Snažan lider i odlučni prvak Republike Srpske

Tom prilikom Albright je, između ostaloga, kazala: "Drago mi je što sam u Banja Luci i što imam priliku susresti se s premijerom. Ovo je vrlo važan period za RS i cijelu BiH. Amerika i nova Europa posežu za ovom regijom, tražeći partnere s kojima će poslovati, stvarati trgovinu, stvarati radna mjesta i graditi uzajamnu sigurnost. Naš je cilj integrirati cijelu jugoistočnu Europu u demokratski glavni tok kontinenta i učiniti novo stoljeće vremenom rastućeg prosperiteta i širenja mira. Premijer Dodik je dostojan partner u tom nastojanju. On je mudro i vješto vodio Republiku Srpsku kroz izazovno i turbulentno vrijeme".

Američka tajnica nije štedjela pohvale prema Dodiku.

-Puno radi na razvoju gospodarskog potencijala kraja. I on zna da je za njegov narod provedba Daytona jedini način da sljedeće desetljeće bude isplativije od prethodnog. Kao rezultat, u RS postoji sve veća dinamika i nada. Trend privatizacije ovdje je jači nego drugdje u zemlji. Više je trgovine i putovanja između entiteta. Vlada je usmjerena na poboljšanje života ljudi. Ako RS nastavi svojim sadašnjim smjerom, otvorit će se nove prilike za njezine građane i iskovati će se vrijedna partnerstva s Europom i Amerikom... Za kraj, da ponovim da mi je jako drago vidjeti premijera. On je snažan lider i odlučni prvak Republike Srpske. Imali smo puno rasprava proteklih godina i radujem se još mnogima, kazala je Albright.

Ali, od tog "kovanja" vrijednih partnerstava RS-a i Europe i Amerike, sudeći po današnjem Dodiku - nema ništa. No, nekih prošlih godina Albright nije štedjela pohvale za Dodika. Nazvala ga je i hrabrim liderom, a nisu izostajali ni komplimenti od Dodika.

Dodik: Ne bismo uspjeli postići bez pomoći vlade SAD-a

-Kao i puno puta do sada, ovo je za mene bio vrlo važan sastanak, vrlo impresivan. Imali smo priliku potvrditi stvari koje smo već znali. Dobili smo podršku američke vlade po pitanju Daytona, posebno podršku RS i našim naporima. Ovo je nagrada za sve što smo radili u posljednje dvije godine kao vlada, ali moram kazati da to ne bismo uspjeli postići bez pomoći vlade SAD-a. Ovom prilikom želim se zahvaliti prije svega državnoj tajnici na razumijevanju koje je imala u protekle dvije godine i naporima koje je uložila da pomogne nama u RS-u. To je ostvareno uz financijsku pomoć, i to značajnu, kao i razgovore o potrebnim političkim koracima u RS-u. Ovo je, naravno, prilika za ponoviti da želimo nastaviti istim putem. Preuzet ćemo odgovornost za mnoge poslove koje moramo preuzeti u narednom razdoblju, odgovorio je Dodik.

Pri tom je istaknuo opredjeljenje povratku izbjeglica i nastavku privatizacije.

-U ime Vlade RS, želim ponoviti da ćemo nastaviti našu suradnju u skladu sa smjernicama međunarodnih financijskih institucija i drugih vlada diljem svijeta. U tome će nam pomoći američka vlada. Želim vam kazati da nijedan projekt privatizacije neće biti realiziran ako ne uključimo međunarodnu pomoć koja će se pobrinuti da što bolje završimo privatizaciju kroz transparentnost i kroz, nadamo se, nekorupciju, rekao je Dodik.

Naravno, ove njegove izjave, iz današnje perspektive zvuče nerealno.

-Ova posjeta državne tajnice Banja Luci velika je podrška naporima koje činimo u posljednje vrijeme i veliki poticaj. Obećajem da ćemo nastaviti s reformama koje smo započeli. Mislim da rezultati neće izostati. Razgovaramo s novom vladom u Hrvatskoj i mislimo da će se odnos uvelike promijeniti. Jutros sam razgovarao s gospodinom Piculom. Odlučili smo zajedno raditi na povratku izbjeglica, na izjednačavanju propisa u vezi s njihovim povratkom. Mi moramo. Kroz Pakt stabilnosti integrirali smo se u Europu. Moramo prezentirati zdrave infrastrukturne i druge projekte i to će biti velika novost. Do ove točke imali smo oprečna stajališta, sada je vrijeme da radimo zajedno. Hvala vam puno, rekao je Dodik.

Dodik o Miloševiću: Pogrešna politička figura i najveća tragedija srpskog naroda u novijoj povijesti

Prilikom ovog sastanka iz ožujka 2000. godine, Dodik prema novinarima nije se odnosio omalovažavajućei uvrjedljivo kao danas. Odgovarajući na njihova pitanja o potrebi izolacije Slobodana Miloševića, tada predsjednikom Savezne republike Jugoslavije (SRJ), Dodik je kazao:

"Moja razmišljanja o Miloševiću i njegovom režimu su dobro poznata. Deset dobrih godina izgubljenih za srpski narod rezultat su njegove vlade. Činjenica je da Jugoslavija u ovakvoj situaciji pokazuje da Milošević mora nestati s političke scene. Moram vas uvjeriti da je njegov politički utjecaj u RS gotovo beznačajan. On nije u stanju homogenizirati ljude oko ideja kao što je to prije mogao u RS. U RS postoje određene snage, političke stranke ili dijelovi političkih stranaka, koje pokušavaju zaustaviti reforme. Imamo puno instrumenata i institucionalne pomoći. Nećemo dopustiti bilo kakvo prenošenje aktivnosti koje Milošević želi ovdje. Jedan od njegovih zahtjeva odnosi se na samu vladu. Vidjeli ste da je u RS bilo napada na stranke koje nemaju utjecaja na opoziciju. Milošević je svakako pogrešna politička figura i najveća tragedija srpskog naroda u novijoj povijesti. Zbog toga smo mi u RS spremni pomoći sve demokratske napore da dođe do promjena. U cijeloj RS i BiH treba nam demokratska Srbija koja zna i koja treba da se integrira u Pakt stabilnosti, jer ako Srbija nije dio njega, neće biti uspješna. Ali to se ne može postići s Miloševićem. Imamo jasan stav po tom pitanju. Nadamo se da će se to kad-tad ostvariti", rekao je Dodik. Za ponovno podsjećanje, ova njegova izjava došla je manje od godinu dana od bombrdiranja SRJ-a od strane NATO snaga.

Možda su tog Dodika oteli vanzemaljci? Što se dogodilo da od američkog miljenika postane 'persona non grata' br. 1 na Balkanu? Čini se, milijuni razloga ...

Stradali u NATO bombardiranju

NATO bombardiranje uslijedilo je nakon propalih pregovora srpske i kosovske strane i eskaliranja međusobnih sukoba. Kako je 2013. godine ustvrdio Aleksandar Vučić, tada ministar obrane, a danas predsjednik Srbije, u bombardiraju je stradalo 1.008 pripadnika sigurnosnih snaga Srbije, dok točan broj stradalih civila niti danas nije poznat.

NATO intervencija je obustavljena potpisivanjem Kumanovskog sporazuma kojim je omogućen ulazak stranih snaga na Kosovo koje je, potom, proglasilo neovisnost 2008., što Srbija ne priznaje.

Nekadašnji predsjednik Srbije Boris Tadić u Vijeću sigurnosti UN-a rekao da je "tijekom tri mjeseca svakodnevnog bombardiranja gradova i sela poginulo 2.500 civila, među njima bilo je 89 djece, dok je ranjeno 12.500 ljudi".

Pozivajući se na podatke Human Rights Watch-a, BBC navodi kako je u bombardiranju SRJ stradalo između 488 i 527 civila, kao i da Amnesty International također navodi podatak od oko 500 civila.

Citira se i navod Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ): "Procjena je da je broj poginulih civila približno 495 civila i 820 ranjenih, ali nije bilo dokaza da se pokrenu postupci po optužbi za genocid ili zločine protiv čovječnosti". NATO je priznao da je pravio pogreške tijekom bombardiranja, kao i pogrešne procjene, navodi BBC. "Izbor određenih meta za napade mogle bi biti predmet pravne debate", dodaje se u izvešću MKSJ. No, zbog neutvrđenog točnog broja stradalih i danas je ovo povod za manipulacije i zloupotrebe.