Dnevni.ba - PRELOADER

Odcjepljenje od BiH, put za uništenje RS-a: Financijski krah i međunarodna izolacija

29 Pro 2023


<strong>Odcjepljenje od BiH, put za uništenje RS-a: Financijski krah i međunarodna izolacija</strong>

Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nastavlja opasno uzburkavati bh političku scenu, ali i unositi nemir kod bh javnosti. Kao se ponovno bliži aktualna tema oko 9. siječnja i obilježavanja tog datuma kao Dana RS-a, a što je Ustavni sud BiH ocijenio neustavnim, Dodik je ponovno uputio prijetnje visokom predstavniku u BiH o odcjepljenju RS-a od BiH, ali i spomenuo „prijatelje“ koji  bi ga podržali u njegovim planovima. On je za RTRS kazao je kako će, u slučaju da RS proglasi odcjepljenje od BiH “prijatelji RS-a” spriječiti međunarodnu vojnu intervenciju.

Politička i ekonomska izolacija

Međutim, prema ocjeni ozbiljnih ekonomskih stručnjaka, činjenica je da bi RS vrlo brzo sustigao potpuni financijski krah te da bi bez BiH teško preživjela, a to bi na svojim leđima najviše osjetili žitelji toga entiteta, dok su sam Dodik i njegova obitelj kao i političari u vlasti financijski zbrinuti.

RS je skoro potpuno ekonomski ovisna o izvozu u zemlje Zapada, a snažno se oslanja na financijsku pomoć iz EU-a.  S druge strane, značajan segment su političke posljedice koje bi, eventualnu neovisnu RS, stavile u potpunu  međunarodnu izolaciju, naravno, izuzev, Rusije i Mađarske, ali i Srbije koja bi zbog toga bila u velikom problemu zbog sigurnog uvjetovanja pristupanju Europskoj Uniji.

Niska primanja i nizak životni standard, ekonomska i politička izolacija, zasigurno bi Dodikovu neovisnu RS doveli do propasti već i prije prvog „rođendana“. Novi kut ovog 'pothvata' je i Dodikova sudbina, gdje bi i kako bi završio i on kao i odgovorni dužnosnici RS-a zbog proglašenja neovinsnosti.

„Nemoguć scenarij“, ali...

Dnevni list se već osvrtao na analizu Deutsche Wellea, jednu od rijetkih koja činjenično analizira posljedice proglašenja neovisnosti RS-a.

Tako je Admir Čavalić, ekonomski analitičar i predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, ocijenio kako je odcjepljenje RS-a nemoguć scenarij jer entiteti za to nemaju pravnih mehanizama, ali da bi taj pokušaj vodio oružanim sukobima i iznimnim ekonomskim štetama, posebno za entitet RS.

"Zaustavila bi se ekonomska perspektiva, ne samo RS, već i dijela regije Zapadnog Balkana - gubi se desetljeće rasta, slično kao i tijekom '90-tih godina", ukazuje Čavalić i na šire ekonomske posljedice.

"Ovi pokušaji", kako kaže "mogu utjecati na daljnju ekonomsku izolaciju RS-a, što i sada stvara probleme, posebno po pitanju razvoja bazne infrastrukture", ocjenjuje ovaj ekonomski analitičar za DW, podsjećajući kako je BiH među slabije razvijenim europskim zemljama koja ne može napredovati bez inozemne podrške kroz projekte, kredite itd.

Dužnička kriza

"Pokušaj narušavanja nacionalne valute značilo bi potencijalno siromaštvo od 50% i više posto za običnog građanina u RS . Tko je relativno bio bogat ili pripadao srednjoj klasi, a bez pokrića u inozemnim valutama, preko noći mogao bi završiti na prosjačkom štapu", procjenjuje ekonomski stručnjak nevjerojatne razmjere ekonomske katastrofe. Upravo zbog toga je odcjepljenje RS-a naveo kao „nemoguć scenarij".

"Ono što je moguće je pokušaj postizanja regionalne autokracije s većim ovlastima. Sve se više spominje "ciparski scenarij". I tada bi najveću cijenu platili građani i privrednici RS-a jer ostaju izvan EU/globalnih ekonomskih tokova", smatra.

Pri tom se osvrće i na ekonomsku realnost u RS-a.

"Najveći izazov je dužnička kriza. To je ocjenio i MMF. Entitetski budžet treba skoro milijardu KM do kraja godine, što će se pokušati osigurati rastom domaćeg i inozemnog duga. Sljedeća godina je također izazovna. Još uvijek postoji potencijal zaduživanja, ali je cijena veća i sve teže će doći do priznatih kreditora uslijed blagog političkog pritiska izvana", ocjenjuje Čavalić.

Ipak zaključuje kako RS neće bankrotirati, ali da će sve teže ispunjavati preuzete obveze, a upitnim smatra unaprijeđenje javnih usluga - zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite itd.             

"Iluzija u koju ne vjeruju ni oni koji ju zagovaraju"

Ekonomski stručnjak i analitičar Igor Gavran također je bio stava kako je RS već u nezavidnoj situaciji, jer se i pri rekordnom proračunskom prilivu sve češće zadužuje po nepovoljnijim uvjetima, a vraćanje dugova postaje sve teže. Navodi nedavnu situaciju kada je zbog izmirenja obveza po osnovu zaduženja na Bečkoj burzi došlo do kašnjenja redovitih proračunskih obveza, pa i plaće.

Povlači i zanimljivu paralelu - "disoluciju" RS-a s Brexitom i golemim gubitcima koji je po britansku ekonomiju prouzročio izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a.

"Očekivati da minijaturni entitet, mikroskopskog ekonomskog potencijala, ionako slabe ekonomije kao što je BiH, može brzo i uspješno neovisno funkcionirati je potpuna iluzija u koju vjerojatno ne vjeruju ni oni koji ju deklarativno zagovaraju", pojašnjava on.

Osvrće se i na suspenziju projekata financiranih od Njemačke, ali i drugih država kao i svojevrsno stavljanje RS na 'crnu listu', što je umanjilo atraktivnost za strana ulaganja i povećalo percepciju rizika za potencijalne ulagače.

"Slom - realan opis"

Ekonomskim poteškoćama RS-a tu nije kraj jer je, kako navodi, već izgubila stotine milijuna eura grantova i povoljnih kredita, a dugoročno puno više, od potencijalnih ulaganja koja se neće realizirati i dugoročnih, pozitivnih učinaka suspendiranih projekata.

Smatra kako RS ne bi mogla podnijeti dodatne rashode i da je neovisno funkcioniranje i preuzimanje svih nadležnosti, institucija i zaposlenih s državne razine i uspostava novih - potpuno neizvodivo.

"U tom nemogućem scenariju nema elementarnog ekonomskog potencijala i u rekordnom roku bi završila u bankrotu i raspadu sustava, a iseljavanje stanovništva koje je odavno masovno, poprimilo bi razmjere egzodusa", zaljučuje Gavran "ekonomski scenarij" odcjepljenja RS-a uz riječi da je "upravo 'slom' realan opis takvog ishoda".

"Jako loše po građane RS"

Siniša Vukelić, ekonomist i urednik dva specijalizirana web portala za ekonomiju i energetiku, Capital.b i Energetikars.com, kao i njegove kolege slično komentira hipotetičko odcjepljenje RS-a.

"To bi bilo iznimno teško financijski", kazao je Vukelić. Podsjećajući kako se oko 70 posto proračuna RS puni od neizravnih poreza, napominje da bi entitet ostao bez prihoda od PDV-a, carina, trošarina, povjerenja kompanija u eventulno novi sustav itd.

"Tu je i pitanje investiranja, nedostatka roba. Građani bi se suočili s ogromnom inflacijom i nestašicom, robe i usluge bi na tržištu višestruko poskupjele", govori Vukelić o problemima koji bi nastali. Za njega je važno pitanje i stav Srbije.

"Ako bi se Srbija pridružila blokadi", komentira, "RS bi bila zatvorena što bi rezultiralo nedostatkom roba, a to bi potaknulo sivu ekonomiju i kriminal".

"Već za sedam dana nestalo bi robe na tržištu, upitna bi bila isplata mirovina, proračunskih korisnika, javnih poduzeća i to bi bio kolaps ekonomije. Pitanje je i što s Brčko Distriktom koji bi RS 'podijelio' na dva dijela što bi značilo da ste faktički zatvoreni u getu", prognozira sugovornik DW-a.

Ovaj niz se nastavlja: Elektroprivreda RS ne bi mogla izvoziti električnu energiju, a RS i tvrtke sirovine, što bi rezultiralo zatvaranjem poduzeća, povećanjem nezaposlenosti, za otpuštene iz državnih institucija trebale bi desetine milijuna za naknade, banke  ne bi mogle kreditirali gospodarstvo, vladu i stanovništvo zbog blokade međunarodnog platnog prometa itd.

"Političari takvu retoriku ističu jer ništa drugo ne znaju raditi, a ekonomija je potpuno drugo. Ovaj scenarij bi se jako loše odrazio po građane RS", zaključio je Vukelić u analizi DW-a.

Povratak zaposlenih Srba iz državnih institucija – dodatni 21 milijun KM mjesečno

Inače podsjetimo  da je Dodik, nakon što je prošli visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko na odlasku intervenirao u Kazneni zakon te nametnuo kažnjivost negiranja genocida i veličarnja osoba osuđenih za ratne zločine, pozvao zaposlene Srbe u institucijam BiH na povlačenje. Tada je kazao kako je RS "pripremila novac za plaće svih Srba u institucijama BiH, oko 21 milijun KM mjesečno".

To bi bio još jedan ozbiljan problem pred RS ukoliko bi bila proglašena neovisnost - vraćanje nekoliko tisuća zaposlenih iz državnih institucija, a što bi uključivalo i pripadnike Oružanih snaga BiH, u RS na teret proračuna Srpske. Ako Dodik računa na pomoć Mađarske, Rusije i Srbije, nesumnjivo je da bi ona bila kratkoročna zbog vlastitih, raznolikih problema s kojima Dodikovi prijatelji, čelnici tih država, suočavaju. Čini se da bi proglašenje neovisnosti RS-a ujedno bio i njen kraj.

Prijetnja

Dodik je ponovio prijetnju kako će odcjepljenje, odnosno, proglašenje samostalne RS, uslijediti istog trenutka u kojemu bi visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt eventualno nametnuo zakon kojim se rješava status i pravo raspolaganja državnom imovinom.

“Ukoliko on kaže bilo kog dana u pet sati popodne, nek’ računa da smo mi u 11 održali Skupštinu i proglasili neovisnost. I to znači neovisnost u svemu, novi financijski sustav i teritorija pod kontrolom vlasti Republike Srpske. Mi nećemo nikoga napadati, nećemo sprječavati prolaze i slobodu kretnja”, kazao je Dodik.

On je rekao kako ima informacije da bi takva Schmidtova odluka mogla uslijediti u siječnju, a najavio je kako će se u tom slučaju odmah sastati parlament RS i proglasiti odcjepljenje, kazavši kako to znači “neovisnost u svemu, pri čemu RS neće sprječavati prolazak kroz svoj teritorij, niti će uspostaviti ‘tvrdu’ granicu prema Federaciji BiH”, ali da će “i to učiniti bude li nužno”.

“Ne očekujemo da će se netko iz Federacije BiH ohrabriti napasti RS. I u takvim okolnostima mi ćemo procijeniti na koji način ćemo djelovati. Od EUFOR-a očekujem da stane na međuentitetsku crtu i spriječe dodir”, kazao je Dodik. Procijenio je kako će u takvom scenariju “Amerikanci biti bijesni i pokušati tražiti intervenciju”, no vjeruje kako “prijatelji RS-a to neće dopustiti”.

Iako nije kazao na koje je prijatelje mislio, jasno je da se radi o mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, državi koja od siječnja sljedeće godine od Austrije preuzima zapovjedništvo nad vojnim snagama EU u BiH (EUFOR), kao i ruskom predsjendiku Vladimiru Putinu te srbijanskom Aleksandru Vučiću.

Međutim, jasno je da bi ovo BiH dovelo do ruba sukoba, a pitanje je bi li oni mogli biti izbjegnuti. Svjestan je Dodik da ne bi bilo sve kako je isplanirao, a neki analitičari u svojim izjavama već spominju i mogućnost njegovog bijega. Ali, to ni nije toliki problem, naspram problema s kojima bi se zbog Dodika suočili žitelji RS-a, večinom ni krivi, ni dužni.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

7 h 43 min

U novom broju donosimo

Novi broj

22 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

21 Stu 2024