Europski parlament je izglasao Plan rasta za Zapadni Balkan, do sada najambiciozniji financijski paket Europske unije za tu regiju. Za ovaj paket je glasovalo 517 europskih zastupnika, njih 56 je bilo protiv, dok je uzdržanih bilo 30 zastupnika. O paketu se glasovalo svega dan prije raspuštanja Europskog parlamenta jer institucije ulaze u izborno razdoblje.

Prema tekstu kojeg su usuglasili Europsko vijeće i Europski parlament, države regije će morati ispuniti niz ne tako lakih kriterija kako bi iskoristile ovaj paket financijske pomoći. Među njima su i osnovni kriteriji koji podjednako važe za sve zemlje članice a koji se odnose na vladavinu prava, poštivanje načela demokracije, institucionalne reforme i poduzimanje nužnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zlorabljena. Osim navedenih, tu su i  kriteriji političke naravi a za Kosovo i Srbiju postavljen je i dodatni uvjet koji podrazumijeva napredak u procesu normalizacije međusobnih odnosa.

Planom rasta za Zapadni Balkan, EU namjerava udvostručiti ekonomiju zemalja regije u narednih deset godina. Plan, kojeg je u studenom 2023. godine predložila Europska komisija, zapravo je fond 'težak' šest milijardi eura, od čega su dvije milijarde u formi bespovratne pomoći, a preostalih četiri milijarde krediti s vrlo povoljnim ratama. Cilj EU-a je ovim planom potaći ekonomski rast u šest zemalja regije te, istodobno, pomoći reformske procese te time pomoći zemljama Zapadnog Balkana što prije i što bolje se pripremiti za ulazak u EU.

Prema prijedlogu, procedura isplate financijskih sredstava će biti pojednostavljena, ali su kriteriji za dobivanje tih sredstava pooštreni.