Muzej Žitomislić organizirao je u subotu navečer tribinu "Diana Budisavljević - zaboravljena heroina" te izložbu "Jasenovački mučenici u svjetlu Vaskrsenja" u kojoj su objedinjeni radovi monahinja iz Manastira Jasenovac.

Kako su priopćili organizatori, Diana Budisavljević je tijekom Drugog svjetskog rata u periodu od 1941. do 1945. godine potaknula i organizirala spašavanje iz ustaških koncentracijskih logora preko 10.000 djece te njihovih majki s područja Korduna i Kozare. Djeca su od roditelja bila odvojena zbog odvođenja njihovih roditelja na prisilni rad u Njemačku.

Na tribini je o Budisavljević govorila zagrebačka povjesničarka Nataša Mataušić, autorica monografije o liku i djelu Austrijanke Diane Budisavljević.

- Diana Budisavljević bila je žena koja se u izuzetno teškim ratnim vremenima odlučila slobodno misliti, slobodno djelovati i pružati aktivan građanski otpor ustaškom režimu, spašavajući djecu zatočenu u ustaškim logorima. Njezina aktivnost u to vrijeme bila je poznata 'kao akcija Diane Budisavljević' - kazala je Mataušić.

 Dodala je kako "od Diane možemo da naučimo kako da budemo hrabri, da se ne bojimo ničega ako imamo pravedan i moralan čin pred našim očima".

- Ona se nije bojala i sama je napisala u dnevniku da to što čini je najveći dar koji je u životu dobila, a to je da spasi ljude od sigurne smrti. Akcija joj nije bila teret već dar - naglasila je Mataušić.

Teologinja Milja Tupanjanin ocijenila je kako akcija Diane Budisavljević, pored svih već ispričanih činjenica, pokazuje da je jedno ljudsko biće, koje se pokrene da učini sve što je u njegovoj moći u danom trenutku, sposobno da učini čuda.

- Ona je bila žena koja je žrtvovala vlastiti mir, komfor i izlažući se i smrtnoj opasnosti tijekom rata spasila mnogu djecu od sigurne smrti. I dok se poslijeratno čovječanstvo klanjalo pred akcijama Oskara Schindlera nju su pohvale mimoilazile i njezine zasluge nisu spominjane. Na tu vrstu nepravde nije dizala glas, kao što je to u ratnim godinama vrlo energično činila na nepravdu činjenu drugima. Naprotiv, uglavnom je do kraja života o svemu dostojanstveno šutjela.  A onda je 2003. godine objavljen njezin dnevnik i njezina djela su zasvijetlila pred našom generacijom jer tama zaborava ih nije mogla obuzeti do kraja. Njezina priča definitivno nadahnjuje – istaknula je Tupanjanin.

Iguman Danilo Pavlović, predsjednik Upravnog odbora Muzeja Žitomislić, kazao je kako muzej kroz ovakve i slične događaje nastoji afirmirati međureligijsku i interkulturalnu suradnju, a to su aktivnosti koje Manastir stoljećima njeguje.

Iz muzeja podsjećaju da je Diana (Obexer) Budisavljević, zagrebačka humanitarka i neovisna socijalna aktivistkinja, organizirala akciju spašavanja i zbrinjavanja srpske djece iz ustaških logora tijekom Drugog svjetskog rata. Njezin rad se smatra pretečom svih značajnih aspekata Konvencije o pravima djece kada se radi o djeci u ratu te je pridonio uspostavljanju socijalnog rada kao profesije u Hrvatskoj.