Svjetsko gospodarstvo usporit će u ovoj godini. Znatno slabiji tempo rasta ostvarit će SAD ako Washington ustraje u novim carinama. Ovo je procjena Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Svjetsko gospodarstvo porast će ove i iduće godine za 2,9 posto, izračunali su u OECD-u, prema izvješću objavljenom u utorak. U ožujku bili su prognozirali rast aktivnosti u ovoj godini za 3,1 posto i za 3,0 posto u 2026. U 2024. bila je porasla za 3,3 posto.

Rast u velikoj mjeri ugrožavaju trgovinske prepreke, viši troškovi zaduživanja i izraženija neizvjesnost. Veći troškovi trgovine “vjerojatno” će potaknuti inflaciju”, ali njihov utjecaj mogle bi dijelom amortizirati jeftinije sirovine, napominju u OECD-u. Uz trgovinu, gospodarski rast mogli bi zakočiti i štedljiviji potrošači i kompanije i promjene u troškovima zaduživanja na financijskim tržištima, dodaju.

Gospodarstvo SAD usporava
Usporavanje aktivnosti koncentrirano je u SAD-u, Kini, Kanadi i Meksiku. Ako nove američke carine ostanu na snazi do kraja godine i u 2026., američko gospodarstvo porast će ove godine za samo 1,6 posto i za 1,5 posto u 2026., predviđa OECD. U ožujku bili su prognozirali rast najvećeg svjetskog gospodarstva u ovoj godini za 2,2 posto i za 1,6 posto dogodine.

Nove carine mogle bi potaknuti kompanije da proizvode u SAD-u. S druge strane više cijene uvoza mogle bi značajno smanjiti kupovnu moć građana. Neizvjesna trgovinska politika odvratiti kompanije od ulaganja, upozoravaju u OECD-u.

Washington je novim carinama pokrenuo trgovinski rat s Pekingom. A druga strana je uzvratila podizanjem nameta na američku robu i zabranom izvoza skupine ključnih sirovina. Kineski i američki dužnosnici sastali su se u međuvremenu u Ženevi kako bi pripremili teren za pregovore. Nameti su privremeno smanjeni.

Kina bi mogla ublažiti posljedice visokih američkih carina subvencijama za zamjenu starijih modela trajne robe široke potrošnje, poput mobilnih telefona ili kućanskih aparata, novima i pojačanim izdvajanjima za socijalnu pomoć, smatraju u OECD-u.

Aktivnost u drugom gospodarstvu svijeta trebala bi po njihovim izračunima porasti u ovoj godini za 4,7 posto. Ovo je neznatno slabije no što su bili prognozirali u ožujku.

U 2026. trebala bi usporiti na 4,3 posto, predviđaju. Dosadašnje prognoze pokazivale su rast aktivnosti za 4,4 posto.

Meksičko gospodarstvo trebalo bi pak ove godine gotovo stagnirati, nakon 1,5-postotnog rasta u 2024., uz značajan utjecaj izmjena u američkoj trgovinskoj politici. I Kanada bi trebala osjetiti posljedice, uz usporavanje aktivnosti s 1,5 na 1,0 posto, prema izračunima OECD-a.

Eurozona blizu ‘jedinice’
Gospodarstvo eurozone trebalo bi ove godine porasti za jedan posto i za 1,2 posto u 2026., potvrdio je OECD procjene iz ožujka.

U 2024. aktivnost je uvećana za 0,8 posto.

Posljedice trgovinskih napetosti ublažit će novac iz EU fondova, “otporna” tržišta rada i snižene kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji..., navode u OEDCu. U 2026. predviđaju poticaje od najavljene veće javne potrošnje u Njemačkoj.

U skupini četiri vodeća gospodarstva eurozone daleko najsnažnije trebalo bi ove godine porasti španjolsko gospodarstvo, za čak 2,4 posto. U 2026. rast bi trebao osjetno usporiti, na 1,9 posto.

Najskromniji rast aktivnosti OECD očekuje u Njemačkoj, za samo 0,4 posto. U 2026. trebao bi ubrzati na 1,2 posto.

Indija bi pak trebala prednjačiti najvišim stopama rasta u skupini velikih gospodarstava u nastajanju, od 6,3 posto u ovoj i 6,4 posto u idućoj godini.

Rusko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti za jedan posto, izračunali su u OECD-u, snizivši procjenu iz ožujka za 0,3 postotna boda. U 2026. aktivnost bi trebala usporiti na 0,7 posto, izračunali su, piše financa.