U povodu nedavno obilježene 31. godišnjice masakra u Buhinim Kućama, kao još jednog podsjetnika na nepravdu i zločine za koje nitko nije odgovarao, Koordinacija udruga Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Domovinskog rata BiH izražava duboko ogorčenje kontinuiranim ignoriranjem pravde i nekažnjavanjem masovnih ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima u BiH.

- Zločin u Buhinim Kućama bio je dio šire strategije eliminacije hrvatskog stanovništva iz srednje Bosne. No, Haaški tribunal nije mario za hrvatske žrtve u BiH jer nije izrekao nijednu presudu za brojne masovne zločine počinjene nad hrvatskim narodom, ukazuje Koordinacija udruga uz opasku da je, uz zločine u Grabovici, Trusini, Uzdolu, Križančevu selu, to samo jedan od primjera sustavnog nasilja nad Hrvatima u proteklom ratu.

- Prostor od Sarajeva do Mostara, gdje je Armija BiH navodno 'oslobađala zemlju', u ratu je postao etnički najočišćeniji dio BiH, ali očišćen od Hrvata. Sustavno etničko čišćenje tog prostora kroz masovne zločine, progone, logore i uništavanje hrvatskog kulturnog i vjerskog identiteta ostavlja trajne posljedice i produbljuje rane koje ne mogu zacijeliti dok pravda ne bude zadovoljena, ukazuju iz Koordinacije udruga, te uz podsjetnik i na brojne druge zločine protiv Hrvata širom BiH, uključujući i one počinjene na tlu današnje Republike Srpske, ističu da će oni ostati trajni podsjetnik na nepravdu koja ne smije biti zaboravljena jer su duboko ukorijenjeni u kolektivnom pamćenju Hrvata. Nadalje s ukazuje da patnja hrvatskog naroda ostaje duboko zanemarena.

- Masovni zločini nisu bili izolirani incidenti, već dio šire politike usmjerene protiv Hrvata u BiH. Istodobno se suočavamo s pokušajima negiranja tih zločina, upozoreno je te se, kao primjer, navodi i nedavna odluka Apelacijskog vijeća Suda BiH da potvrdi uvjetnu kaznu Samiru Nukiću, koji je javno negirao stradanje osmero hrvatske djece u Vitezu i izražavao mržnju prema Hrvatima, što je sramotno i pokazuje duboko ukorijenjenu institucionalnu nepravdu. Iz Koordinacije udruga dodaju da pristranost pravosuđa jasno pokazuje da političko i pravosudno podzemlje u BiH sustavno radi na zaštiti odgovornih za zločine Armije BiH i Vojske RS-a, što je neprihvatljivo i nanosi trajnu štetu procesu pomirenja, suživota i pravde. Koordinacija udruga HVO-a Domovinskog rata BiH stoga zahtijeva hitno procesuiranje svih odgovornih za masovne zločine nad Hrvatima u BiH, zaštitu povijesne istine kroz sankcioniranje negiranja tih zločina, osiguranje ravnopravnosti jer pravda mora biti dostupna svima u BiH, a zatražena je i podrška za žrtve te sastanak s Tužiteljstvom BiH na kojem bi predstavnici Koordinacije iznijeti svoja očekivanja u cilju da se, tri desetljeća nakon rata, rasvijetli sve ratne zločine.