Oko 4.000 zdravstvenih djelatnika u HNŽ od danas u štrajku
Blizu 4.000 djelatnika u zdravstvu Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) danas, 2. studenog, a početkom u 08 sati, stupa u opći štrajk.
Kako podsjeća Ivica Anić, predsjednik Reprezentativnog sindikata Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar, predstavnici sindikata na mogućnost stupanja u štrajk ukazivali su cijeloga ljeta u nadi da će županijska Vlada i predstavnici resornog ministarstva, Ministarstva zdravstva HNŽ-a, na čelu s ministrom Goranom Opsenicom, s njima sjesti za stol i iznaći rješenje.
Nezadovoljni plaćama
- Ni ministar Opsenica, ni ministar financija Adnan Faladžić nikada nas nisu pozvali na razgovor niti su nam se pismeno obraćali, ističe Anić.
Kolektivni ugovor radnicima u zdravstvu u HNŽ istekao je 21. svibnja, odnosno 21. kolovoza, budući u klauzuli ugovora stoji da se njegovo zakonsko važenje može produžiti za dodatna tri mjeseca, što, prema riječima Anića, znači da svi uposleni u zdravstvenim ustanovama HNŽ-u dulje od dva mjeseca rade mimo zakona.
Djelatnici u zdravstvu nezadovoljni su i visinom svojih plaća. Naime, visina satnice djelatnika u zdravstvu u HNŽ-u iznosi 2,30 konvertibilnih maraka, što je, ističe Anić, ispod zakonom propisane satnice u Federaciji BiH, koja iznosi 2,31 KM.
- Razlika u plaći zdravstvenih djelatnika u HNŽ-u i u Sarajevskoj županiji je 300 KM, ako ne i više. Tražimo povećanje plaća sukladno rastu inflacije i vrijednosti potrošačke korpe, imamo na to pravo, kao i svi drugi radnici, argumentira, nadalje, Anić.
'Vlada je poslodavac mom poslodavcu'
Iz sindikata napominju da ogroman broj pacijenata, pak, neće dobiti adekvatan zdravstveni tretman imajući u vidu da ka SKB Mostar gravitiraju i pacijenti iz još tri županije koje su utemeljitelji te zdravstvene ustanove, a to su Zapadnohercegovačka, Srednjobosanska i Hercegbosanska županija.
Za vrijeme trajanja općeg štrajka, primat će se samo hitne slučajeve i životno ugrožene pacijente. Drugim riječima, sve specijalističko-konzultativne ambulante pacijente neće primati. No, ispred svake zdravstvene ustanove bit će postavljen trijažni punkt, dok će štrajkački odbor kontrolirati provodi li se štrajk kako treba.
Iz Vlade HNŽ-a su prije dva mjeseca putem medija poručili da oni nisu prava adrese za rješavanje navedenih problema zdravstvenih radnika, već da su to poslodavci i utemeljitelji zdravstvenih ustanova.
S tim u svezi, Anić pojašnjava da djelatnici u zdravstvu kolektivne ugovore potpisuju s premijerom i s resornim ministrom, a ne s poslodavcima.
- Vlada je poslodavac mom poslodavcu i svim zdravstvenim ustanovama na području HNŽ-a. Prebacivanje lopte na poslodavce kojima je Vlada poslodavac je suludo, zaključuje.
I dok se vlasti i zdravstveni sektor 'natežu' oko svojih problema, u najvećim problemima su u biti pacijenti. Tko će liječiti bolesne? Imaju li se bolesnici nekome pravo žaliti i gdje su u cijeloj ovoj priči njihova prava? Zbog čega uplaćuju zdravstveno osiguranje?