Gender centar Federacije BiH bio je organizator konferencije na temu “Multidisciplinarni pristup prevenciji i borbi protiv nasilja u obitelji”, na kojoj je konstatirano da se nasilje sada više prepoznaje, dok ga se prije dvadesetak godina tretiralo kao privatni problem. Sada je svijest proradila i puno se više govori o nasilju nad ženama, rečeno je. Direktorica Gender centra Federacije BiH Ana Vuković izjavila je da na konferenciji posebna pozornost posvećena Istanbulskoj konvenciji i preporukama koje treba provesti u djelo u okviru borbe protiv nasilja nad ženama. 

- Nasilje se sada više prepoznaje. Prije dvadeset godina nasilje je bilo privatni problem. Sada je svijest proradila i puno se više govori o nasilju, rekla je Vuković ističući kao bitno da u slučaju nasilja u obitelji policija pravodobno izađe na lice mjesta. 

Vuković: Ne okrećimo glavu

- Godinama ukazujemo da osobe koje su počinile nasilje ne smiju biti na visokim funkcijama u državi, dodala je Vuković i ocijenila da u našem društvu i nadalje vladaju stereotipi prema nasilju nad ženama. 

– I dalje se često misli da žena, nakon što se uda, više nema svoje 'ja' već da je podložna suprugu. Toga i danas ima u našem društvu, kazala je Vuković i dodala da se radi na izmjenama i dopunama važećih zakona koji reguliraju obiteljsko nasilje. 

- Obiteljski zakon je arhaičan i mora pretrpjeti niz dopuna i izmjena kako to zahtjeva Istanbulska konvencija. Osim toga, ne mogu reći da su samo političari krivi, svi smo mi krivi za ovo što se dešava - ne samo institucije i ljudi koji rade u njima. Krivi su i građani i građanke jer se pravimo gluhi, nijemi i slijepi te okrećemo glavu. Nemojte okretati glavu, prijavite nasilje, to se sutra i vama može desiti. Prijava može nekome spasiti život, poručila je.

Značaj preventivnog djelovanja

Predstavnica organizacije UN Women u BiH Jo-Anne Bishop istakla je značaj odražavanja ove konferencije u trenutku kada se bilježi povećanja slučajeva nasilja nad ženama u BiH. Podsjetila je i da je nasilje dovelo do smrtnog ishoda za žene, njih deset od početka godine.  

- Sada smo fokusirani na izmjene koje su potrebne u zakonodavstva o borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama kako bi se odgovorilo standardima Istanbulske konvencije, a što obuhvaća sve aspekte nasilja nad ženama i djevojčicama - psihološko, fizičko, ekonomsko i seksualno nasilje, rekla je Bishop, prema čijem mišljenju fokus treba biti na mjerama prevencije nasilja. 

- To podrazumijeva brojne mjere i načine reagiranja te obuhvaća i izmjenu društvenih normi koje u sebi sadrže diskriminaciju, ali i promjenu dinamike moći između muškaraca i žena, što je u srcu nasilja nad ženama i djevojčicama. Tu je i značaj raznog reagiranja i procjene rizika, koje treba provoditi sustavno i to čim se nasilje prijavi, poručila  je Bishop.

Prema istraživanjima provedenim u BiH, 90% građana izražava visok stupanj svjesnosti o problemu nasilja u obitelji, ali 45% ispitanih nasilje u obitelji još uvijek vidi kao privatni problem. Da se radi o ozbiljnom problemu, pokazuju i statistički podaci da je 47% žena u BiH tijekom života iskusilo neki oblik nasilja. Najčešće se radi o fizičkom nasilju, ali i o psihičkom i seksualnom nasilju. Istanbulska konvencija je sporazum Vijeća Europe o ljudskim pravima, koji se protivi nasilju nad ženama i obiteljskom nasilju. Cilj Konvencije je prevencija nasilja, zaštita žrtava i okončanje nekažnjivosti počinitelja.