Dnevni.ba - PRELOADER

OLIVER ARAPOVIĆ: Protiv mini-hidroelektrana zbog ljudi poput Mirsada

29 Srp 2021


OLIVER ARAPOVIĆ: Protiv mini-hidroelektrana zbog ljudi poput Mirsada

Nakon nekoliko preokreta i burnih događanja oko bisera prirode Bunski kanali, te izvješća koja su nadležnim institucijama i javnosti slali u više navrata, iz Ekološke udruge Majski cvijet jučer su se ponovno organiziralo konferenciju za medije, na kojoj su govorili o problemima koji se odnose na ovaj biser prirode na kojem se, podsjećamo, namjeravaju graditi mini hidro-centrale. Predsjednik Udruge Oliver Arapović posebno je nezadovoljan odnosnom Gradske uprave i novog gradonačelnika Marija Kordića, koji do danas nije razgovarao s aktivistima.

- Gradska uprava je dužna zaštiti svu imovinu građana ovoga grada. Više puta smo tražili sastanak, kao i s predsjedavajućim Skupštine HNŽ-a Šerifom Špagom, koji također nema razumijevanja i vremena za nas. Tražili smo, također, i sastanak s predstavnicima Odjela za urbanizam Grada, kako bismo sagledali kako i šta dalje, međutim ni tu nema razumijevanja, kazao je Arapović.

Kordić razočarenje

Podsjetio je i kako su se aktivisti ranije u više navrata obraćali Odjelu za urbanizam Grada, kao i da su se žalili višoj instanci, u ovom slučaju Ministarstvu za urbanizam HNŽ-a, te da je i to je još uvijek u fazi mirovanja.

- U međuvremenu smo dobili i Gradsko vijeće, te gradonačelnika, u što smo također polagali nade. Očekivali smo mnogo, mnogo, više, nadajući se da će se problem riješiti, te da ćemo mi, kao i zabrinuti građani Bune konačno odahnuti. Ipak, nije bilo razumijevanja, makar ne do sad. I dalje smo čvrsto pri stavu da se biser prirode ne smije uništiti i tako će uvijek i biti. To je zaštićeno područje, naveo je.

Investitor je, prema njegovim tvrdnjama, pronašao lokalnu tvrtku za novu studiju za okoliš, koja je nakon toga odustala, međutim potom se nova pojavila i to iz Sarajeva, koja je prema njegovim riječima započela s inicijativom obilazaka lokalnog stanovništva. Predstavnik investitora razgovarao je i s Arapovićem osobno.

- Kasnije sam sve prijavio Koaliciji za zaštitu rijeka. Nismo htjeli ulaziti u rasprave s investitorima, već čekamo na javnu raspravu gdje bismo se pojavili i kazali što imamo reći. Jako me je uvrijedilo što mi je predstavnik investitora, izvjesni Mirsad nedavno rekao: 'Što vi to čuvate, ako svakog dana iz ove zemlje odlaze deseci ljudi?'. Rekao sam mu da rijeke čuvamo upravo od ljudi poput njega, jer ih interesiraju samo novac i kapital. U tim slučajevima nema ni nacionalnih interesa i barijera. Ne znam šta su investitori rekli ljudima na terenu, istaknuo je Arapović.

Posebno je podcrtao kako zemlje koje uvoze električnu grade mini-hidrocentrale, jer na taj način izbjegavaju kupovinu struje.

- Kod nas je nešto sasvim drugo. Ovdje cifru plaćaju krajnji potrošači, odnosno građani, rekao je.

Na pitanje tko je konkretno investitor, odgovorio je: 'Posljednjih pet, šest godina investitor je Hercegovina građevinsko zanatstvo – obnovljivi izvori energije'.

Dokumentacija preko kurira

Ministarstvo okoliša je, podsjetio je, donijelo nove zakone koji se odnose na ovu problematiku.

- Smatramo da je ovo sve dosad moralo biti na Gradskom vijeću i riješiti se na zadovoljstvo svih. Dosad ništa nije riješeno, a neće ni biti do donošenja novog prostornog plana. Odjel za komunalne poslove nedavno je zatražio brisanje tih objekata iz prostornog plana. Grad mora poštovati planove viših razloga. Godinama su nam, podsjećam, odbijali dati i dokumentaciju koja se odnosi na Bunske kanale. Tek smo to kasnije dobili i to nakon što je sud naredio. Tada je došao njihov kurir i donio kutiju sa papirima. Nikada do danas nismo dobili transkripte sa Vlade, ne znamo ni o čemu je raspravljano, niti tko je pokrenuo inicijativu za građenje, naveo je Arapović.

Podsjetio je i kako je prošle godine presudom Županijskog suda u Sarajevu poništena Okolišna dozvola, a nakon toga presudom Županijskog suda u Mostaru poništena i Vodna suglasnost, te je po drugi put Odjel za urbanizam donio rješenje o neizdavanju urbanističke suglasnosti. H. Ž.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

5 h 15 min

U novom broju donosimo

Novi broj

18 Lip 2025

U novom broju donosimo

Novi broj

16 Lip 2025