Prošlost ne možemo mijenjati, ali budućnost moramo

Na prvoj Omladinskoj akademiji “Stanje mira“, koju organizira Europska unija u Bosni i Hercegovini u suradnji s Centrom za postkonfliktna istraživanja, 50 mladih iz regije Zapadnog Balkana kroz kulturne i umjetničke događaje i radionice uči o stanju mira i izgradnji demokratskog društva.

Akademija je počela posjetom Tuzli, tako što su mladi položili cvijeće na Kapiji, gdje se 1995. desio masakr, poznat i kao Zločin nad tuzlanskom mladošću, a potom su pogledali dokumentarni film “Kapija ‘95”.

- Programi pomirenja koji povezuju mlade iz zapadnog Balkana nisu samo mostovi ka integraciji zemalja u Europsku uniju, već temelji za trajni mir, zajednički prosperitet i svjetliju budućnost za regiju. Programi poput Omladinske akademije “Stanje mira” osnažuju sljedeću generaciju da prevlada podjele podstičući međusobno razumijevanje i suradnju. Iskreno se nadam da će ovo iskustvo pozitivno uticati na sve koji se pridruže programu, istakao je šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Europske unije u Bosni i Hercegovini, Johan Sattler.

Poruka mladih

Predsjednica i osnivačica Centra za postkonfliktna istraživanja Velma Šarić, kazala je kako je cilj Omladinske akademije kroz dvotjedni program baziran na međuetničkom dijalogu i učenju o toleranciji, upoznavanje i druženje mladih iz zapadnog Balkana, te zajednički doprinos prosperitetnijoj budućnosti i procesu suočavanja s prošlošću.

- Akademija je osmišljena kao multidisciplinirani program. Okupila je mlade iz regije. Cilj nam je edukacija mladih ou mirvnom aktivizmu, kroz multidiciplinarni prostup i korištenje dosta različitih edukativnih tehnika, radionica, korištenja umjetnosti, memorijalizacija, bilježenja mjesta stradanja... Mladi imaju priliku naučiti puno i kao nositelji demokratskih vrijednosti, te nastaviti raditi i biti uspješni mirovni aktivisti u svojim zajednicama, navodi Šarić.

Akademija je započela posjetom Tuzli. Mladi su položili cvijeće na Kapiji, na mjestu masakra. Riječ je o zločinu nad tuzlanskom mladošću.

- U Memorijalnom centru smo se poslije informirali o tomu. Grad Tuzla je simbol multietničnosti i divan primjer tolerancije i suživota. Nudi mnogo i u smislu umjetnosti. Posjetili smo galeriju Ismeta Mujezinovića, Kuću Bosanskog jezika, Panonska jezera… Drago nam je da smo dobrodošli, navela je Šarić.

- Upoznala sam mlade s najtragičnijim događajem za Tuzlu i objasnila im što se desilo na tome mjestu. Cilj posjeta je jačanje multietničkog dijaloga, suočavanje s prošlošću i jačanje veza među mladima. Ova regija mora funkcionirati na drugačiji način. Na temeljima istine, navela je predsjednica Gradskog vijeća Tuzla, Nataša Perić.

Svi smo isti!

Zadovoljstvo zbog sudjelovanja na akademiji ne skrivaju ni sami sudionici.

- Najviše me podstaklo da dođem to što u Srbiji imamo problem s ekstremistima, s tim Ratkom Mladićem i sličnima… To me podstaklo i da naučim istoriju Bosne i Hercegovine. Prvi put sam čuo za stradanje od granata srpskih fašista u Tuzli. Drago mi je što sam ovdje i što imamo priliku upoznati se, a sutra možda i surađivati, rekao je Nikola Pavlović iz Srbije.

- Prvi put sam u Tuzli. Dosta toga ne znam iz povijesti BiH. Ono bolno što je ova zemlja prošla, treba da pogađa svakoga od nas. Prijavio sam se i zato što sam shvatio da je stvari iz prošlosti nemoguće mijenjati, ali budućnost itekako jeste. Zbog toga ovo sve vidim kao priliku za to. Moramo znati što se u prošlosti desilo, kako se to ne bi ponovilo. Studirao sam u SAD, te zaključio kako smo svi isti, a želimo biti različiti. Ta sličnost treba okupljati, a ne razdvajati, rekao je Crnogorac, Darko Savović.

I Anela Dumanjić iz Gradačca podržava sve korisne inicijative mladih.

- Ne samo u BiH, već i na Balkanu, mladi su marginalizirani. Ne sudjelujemo u određenim mehanizmima, ne donosimo važne odluke... Kroz neformalni oblik obrazovanja se možemo povezati. Smatram da kolektivnost i solidarnost koje gradimo mogu biti od koristi, i to je ono zbog čega sam tu, istaknula je.

Kroz dvotjedni program, sudionici će sudjelovati u nizu radionica, studijskih posjeta te imati priliku da razgovaraju s više od 30 pojedinaca, uključujući donosioce odluka, aktiviste, predstavnike religijskih zajednica, nevladinih organizacija, međunarodne zajednice, borce za ljudska prava kako u BiH, tako i u regiji.

H. Ž.