Ako u “google tražilicu“ unesete pojam “broj karcinoma u HNŽ-u“, kronološki ćete dobiti više naslova slične sadržine, od prilike: “Povećan broj oboljelih od raka u HNŽ-u“.

Prije tri dana na internetu se pojavila informacija o povećanju broja umrlih od opake bolesti. Primjerice, prošle godine u lipnju portali su objavili tekstove s naslovima: “Drastično povećan broj oboljelih od karcinoma“. U lipnju 2018. godine na istom portalu pronašli smo naslov: “Udvostručio se broj oboljelih od karcinoma u HNŽ“.

Incidenca obolijevanja u 2017. iznosila je oboljelu 501 osobu na 100.000 stanovnika, dok je naprimjer 2013. evidentirano 316,5 oboljelih na 100.000 stanovnika. Stanovništvo u HNŽ-u najčešće obolijeva od karcinoma pluća. Među tri vodeća karcinoma su i karcinom kolorektuma (debelog crijeva) i karcinom dojke koji se mogu prevenirati adekvatnim mjerama prevencije.

Stalni rast

U 2018. godini na području HNŽ-a zabilježeno je 1.429 novooboljelih od karcinoma. Od početka tekuće godine od karcinoma su na području ove županije preminule čak 302 osobe, dok je ukupno 650 novooboljelih osoba. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo, umrlih od malignih neoplazmi tijekom prošle godine je 522, od čega je 287 osoba muškog, a 235 ženskog spola.

U Zavodu kažu kako je za donošenje adekvatnog zaključka s dokazima o razlogu povećanja broja novoboljelih potrebno psovesti adekvatne epidemiološke studije koje bi identificirale razlog povećanja.

- Trenutno ne postoji adekvatna studija, niti odgovor na pitanje zašto je broj oboljelih od karcinoma u stalnom porastu na području naše županije, rekao nam je šef Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a, Erdin Alajbegović.

Nije želio povući ni paralelu između pandemije koronavirusa i kancerogenih oboljenja, jer kaže kako nije prava osoba za to.

- Mi smo institucija u ime koje nitko ne može govoriti bez konkretnih dokaza i studija. Zato ne želim komentirati ni tvrdnje kako na sjeveru Mostara raste broj oboljenja zbog blizine deponije Uborak. Tu vrstu istraživanja nismo radili, a meni se osobno tim povodom nitko nije obraćao, dodao je.

Direktor Zavoda doktor Nermin Avdić tijekom prošlogodišnjega obolježavanja Dana roza vrpce naveo je kako prema statističkim podacima u HNŽ-u, nažalost, dolazi do povećanja oboljelih od karcinoma dojke. Ova bolest je postala vodeća kod žena kada su u pitanju maligna oboljenja, kao također i sama smrtnost, pa je iz tog razloga pokrenut program za rano otkrivanje raka dojke za žene u HNŽ-u.

Podsjećamo, listopad ili ružičasti mjesec u svijetu je prepoznat kao mjesec borbe protiv karcinoma dojke i posvećen je podizanju svijesti javnosti o toj opakoj bolesti, a roza vrpca postala je njezin simbol podsjećajući na važnost ranog otkrivanja i potpore oboljelima.Rujan je pak u znaku borbe protiv kancerogenih oboljenja djeca. On je mjesec takozvane zlatne vrpce. Ovogodišnje obilježavanje krenulo je upravo iz Mostara. Nakon noćnog performansa na Starom mostu, aktivisti su cio jedan dan proveli s građanima na Španjolskome trgu.

Cilj Zlatnog rujna je podizanje svijesti o svim aspektima borbe sa dječjim rakom, kako u razdoblju boravka u bolnici, tako i u razdoblju povratka u matičnu sredinu nakon liječenja.

- Postoje osobe koje nakon izlječenja izbjegavaju kontakte sa oboljelima i bolnicama, što je za nas na neki način razumljivo. Nastojimo s druge strane razbijati stereotipe, a mene osobno članstvo i aktivizam u Udruzi jačaju na sve načine. Ovdje se možemo osnažiti i ohrabriti, te se pripremiti za dalje životne bitke. Sve ono što je ostalo iza, mene je osnažilo. Pružamo razne vidove podrške, Udruga provodi brojne projekte, a Zlatni septembar upravo je jedan od njih, kazala je članoca Zlatnog septembra Advija Džambas.

Uborak kao prijetnja

U Udruzi Jer nas se tiče koja je nastala s ciljem zajedničke borbe za izmještanje deponije Uborak sa lokaliteta u sjevernom dijelu Grada Mostara, tvrde kako sama deponija i pogrešno postupanje s otpadom, često i mimo zakona, značajno utječu na povećanje broja oboljenja u ovom dijelu grada.

- Razgovarali smo s više liječnika koji su nas savjetovali i dali nam potporu, ali koji iz nekih razloga o tomu ne žele naglas govoriti. Svi su uvjereni da je povećanje broja oboljenja i smrtnih slučajeva posljedica života uz deponiju. Osobno ne znam točne brojke, ali tijekom posljednjih godina broj karcinoma i smrti u ovom dijelu Mostara drastično je povećan, rekao nam je član Udruge Nijaz Hodžić.

U izvješćima Zavoda zdravstvenog osiguranja i Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a zabilježeno je i povećanje broja oboljelih od karcinoma želuca i gušterače, kao i pluća i kolorektuma.

Na udaru su, dakle, i respiratorni i probavni trakt. Da li stradaju od, između ostalog, nečistog okoliša i neodgovarajuće prehrane – pitanja su koja mogu biti dobra polazna osnova ukoliko se nadležni javnom zdravlju konačno posvete ovom problemu.

J. S.