Cijela plaža u Neumu, površine 2.860 kvadratnih metara, uknjižena je na Općinu Neum kao katastarska parcela 344 pod "ostalo neplodno zemljište", podaci su Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove u koje je Radio Slobodna Europa (RSE) imao uvid. Dragan Jurković (HDZ BiH), načelnik Općine Neum, jedine bh. općine koja ima izlaz na Jadransko more, kazao je za RSE da ništa nije urađeno mimo Zakona o vodama Federacije BiH.

“U tom Zakonu stoji tko može biti upisan kao vlasnik - Federacija BiH, odnosno općina ili grad. Općina Neum je sastavni dio BiH i tu ne bi trebalo biti ništa sporno. To je samo političko-medijska hajka“, komentirao je Jurković za RSE i dodao da u istom zakonu stoji što je površinska voda prve, a što voda druge kategorije. More je, kaže, druga kategorija površinskih voda i knjiži se na općinu.

Zakonom o vodama FBiH je definirano da je "javno vodno dobro 'u vlasništvu' FBiH za sve površinske vode prve kategorije", odnosno "'u vlasništvu' gradova i općina za sve površinske vode druge kategorije, ako to nije drukčije uređeno posebnim kantonalnim propisom".  Tim su Zakonom u prvu kategoriju svrstane sve rijeke, prirodna jezera i močvare, te vještačke akumulacije. “Sve preostale vode su vode druge kategorije“, definirano je Zakonom o vodama FBiH.

Moguća apelacija Ustavnom sudu FBiH

Kako navodi Milan Dunović, potpredsjednik Federacija FBiH, postoje indicije da je Neum preknjižio s države na sebe morsku obalu. Vode, šume i poljoprivredno zemljište su, prema Ustavu BiH, državno vlasništvo. Dunović navodi i da su Općine Čapljina, na jugu BiH, i Trnovo, u središnjoj BiH, knjiženje uradile na isti način kada je u pitanju poljoprivredno i šumsko zemljište. Kako ističe, trenutno s pravnim timom analizira dva zakona u FBiH, Zakon o poljoprivrednom zemljištu i Zakon o vodama, kako bi podnio apelaciju Ustavnom sudu FBiH, čija je zadaća ocjenjivati usklađenost entitetskih zakona s Ustavom FBiH. “Problem je što se mora naći točno određeni zakon ili članak zakona koji je suprotan određenom članku Ustava FBiH kako bi se moglo pokrenuti apelaciju“, dodao je Dunović za RSE.

'Grad' na Bjelašnici

Zakon o poljoprivrednom zemljištu FBiH navodi da se "poljoprivredno zemljište 'u vlasništvu države' može prodavati kada "Parlament FBiH utvrdi opći interes za prodaju državnog zemljišta". Načelnik Trnova Ibro Berilo (SDA) za RSE tvrdi da "nema govora o tome da je ta Općina uknjižila na sebe i prodala metar šumskog ili poljoprivrednog zemljišta". U općini Trnovo nalazi se i planina Bjelašnica a u blizini skijališta su nakon rata "nikli" hoteli, apartmani i vikendice. Na području te općine arapski investitori su prije nekoliko godina pokrenuli i projekt izgradnje "Buroj Ozone", kojeg su predstavili kao "najveći turistički grad u Jugoistočnoj Europi" i procijenili vrijednim oko 2,5 milijardi eura, s planom izgradnje stotina vikend kuća, hotela, bazena, dvorana i slično. Kupili su i zemljište, ali je izgradnja stala, dodaje RSE. Berilo kaže da je 1982. godine donesen Regulacijski plan za planine Bjelašnicu i Igman i da su 1985. godine utvrđene granice građevinskih parcela. “I samo u zoni građevinskog zemljišta mi možemo izuzimati zemljište uz naknadu kroz postupak eksproprijacije. To građevinsko zemljište može biti obraslo 'raznom kulturom', kako piše u zakonu. Ta kultura može biti šuma, voćnjak, pašnjak, livada, itd. Prostorni plan, koji donosi Sarajevska županija, regulira namjenu zemljišta i zna se za svaku općinu u Županiji što je građevinsko zemljište, opisano točno s katastarskim česticama). To je sve objavljeno u 'Službenim novinama'“, navodi Berilo za RSE i dodaje da je na području te općine svega 12% zemljišta građevinsko. “Općine su te koje raspolažu građevinskim zemljištem i općine ga mogu prodati kad se usvoji detaljne planove. Općina ne može prodati ni svoje šumsko zemljište, samo može nekome dati pod zakup. Ne može ništa uknjižiti na sebe, to radi sud. Ne može odrediti granice građevinskog zemljišta“, precizirao je načelnik Trnova. Irfan Čengić, zastupnik SDP-a BiH u Parlamentu FBiH, smatra da entitet Federacija BiH Zakonom o vodama krši Ustav BiH, presude Ustavnog suda BiH, te Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH. Čengić kaže da je od Vlade FBiH zatražio izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu FBiH te pozvao OHR da proglasi ništavnim i dijelove Zakona o vodama FBiH, jer smatra da se njime državne rijeke knjiži na entitet, županije i lokalne zajednice. “Vlada FBiH mi je u odgovoru navela da će u nekim budućim izmjenama naglasiti da se poljoprivredno zemljište ne može prodavati bez suglasnosti Parlamenta FBiH, te dalje dodaju 'i Parlamentarne skupštine BiH'. Nisu Parlamentu FBiH dostavili prijedlog izmjena i ne vjerujem da će dostaviti“, kazao je Čengić za RSE.

Hoće li reagirati OHR?

Na upit RSE je li OHR razmišljao obustaviti primjene zakona o poljoprivrednom zemljištu i vodama u FBiH, iz Ureda visokog predstavnika (OHR) su kazali da je "Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH propisano da je ništavno svako raspolaganje utvrđenom državnom imovinom koje je izvršeno suprotno odredbama tog Zakona". “Što se navedenih zakona FBiH tiče, za ocjenjivanje ustavnosti svake potencijalno problematične odredbe ili zakona kojim se regulira državnu ili javnu imovinu nadležan je Ustavni sud BiH“, kazao je za RSE Amar Bašić, glasnogovornik OHR-a.