Bosna i Hercegovina, zahvaljujući prirodnim resursima, biološkoj raznolikosti, pogodnoj klimi i dugoj tradiciji proizvodnje hrane ima odlične preduvjete i potencijal da domaćem i međunarodnom tržištu ponudi proizvode sa dodanom vrijednošću u kojima će uživati svi njihovi konzumenti.

Takvi proizvodi se dobijaju od autentičnih sirovina biljnog ili životinjskog podrijela. Često imaju specifičan postupak proizvodnje, jedinstvenu recepturu i pripremu, a u njima je sažet i dio povijesti, kulture, religije i tradicionalnog načina života.

Upravo takvi proizvodi postaju predmet sve većeg zanimanja domaćih potrošača, turista kao i potrošača u drugim dijelovima svijeta.

- Podrška proizvodnji prehrambenih proizvoda sa specifičnim oznakama, kao i njihova promocija mogu značajno obogatiti turističku ponudu i doprinijeti razvoju ruralnih područja. Proizvodi zaštićeni oznakama podrijetla i zemljopisnog podrijetla su prepoznatljiviji na tržištu, samim tim konkurentniji i u pravilu imaju veću tržišnu cijenu od sličnih srodnih proizvoda. Preduvjet za valorizaciju i podizanje vrijednosti tradicionalnih bosanskohercegovačkih proizvoda bilo je preuzimanje relevantnih propisa Europske unije kroz Pravilnik o sustavima kvaliteta za prehrambene proizvode koji je, u suradnji s nadležnim institucijama entiteta i Brčko distrikta BiH, pripremila Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, a donijelo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Nakon toga je u našoj zemlji započet proces zaštite prehrambenih proizvoda oznakama podrijetla, zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta u okviru kojeg je dosad zaštićeno pet proizvoda. Oznakom podrijetla zaštićeni su Livanjski izvorni sir i Drvarski mućeni pekmez od drenjina, dok su oznakom zemljopisnog podrijetla zaštićeni Nevesinjski krompir, Visočka pečenica i Livanjski sir, rekao nam je Dalibor Vidačak, stručni savjetnik za komunikaciju i međunarodnu suradnju u Agenciji za sigurnost hrane BiH.

Potpora iz EU

Postupak registracije oznaka u Bosni i Hercegovini provodi Povjerenstvo za registraciju oznaka podrijetla i oznaka zemljopisnog podrijetla prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini koje je imenovano od strane Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, dok provjeru usuglašenosti sa specifikacijom proizvoda provode kontrolna tijela koja djeluju kao tijela za ocjenjivanje usklađenosti ovlaštena od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

- Za zaštićene oznake podrijetla, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta koje označavaju proizvode, provjeru usuglašenosti sa specifikacijom provodi jedno ili više kontrolnih tijela koja djeluju kao tijela za ocjenjivanje usklađenosti ovlaštena od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane BiH. S obzirom da je Pravilnik o sustavima kvalitete za prehrambene proizvode usklađen s propisima EU, proizvođači iz Bosne i Hercegovine imaju mogućnost zahtjeva i stjecanja odgovarajuće oznake i na razini Europske unije. Na razini EU, do kraja 2021. godine, zaštićeno je i ukupno registrirano 1.635 naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, od čega 668 naziva oznakom podrijetla, 905 naziva oznakom zemljopisnog podrijetla i 62 naziva oznakom zajamčeno tradicionalnog specijaliteta, dodaje Vidačak.

Uz Agenciju za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine koja je nositelj aktivnosti registracije  oznaka podrijetla, zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta u Bosni i Hercegovini, kroz novčane poticaje proces registracije podržavaju i entitetska ministarstva poljoprivrede. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, u skladu s Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja novčanih podrški po modelu ostalih vrsta podrški pruža podršku za sufinanciranje troškova uvođenja i certificiranja standarda u poljoprivredi i prehrambenoj industriji i EU standarda do 75 posto iznosa prihvatljivih troškova za uvođenje standarda, a najviše do 15.000 KM. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske u sklopu mjere podrške ruralnom razvoju, daje poticajna sredstva za izradu elaborata ili specifikacije proizvoda potrebne za registraciju oznake podrijetla, oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta u visini do 50 posto od investiranih sredstava, koja ne mogu biti veća od 10.000 KM po korisniku.

- U suradnji s Uredom FAO u BiH, Agencija za sigurnost hrane BiH nedavno je implementirala projekt “Jačanje administrativnog sustava za upravljanje i podršku oznakama zaštite zemljopisnog podrijetla“ koji je također dao značajan doprinos unaprjeđenju procesa registracije oznaka prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini, a u tijeku su i aktivnosti na unaprjeđenju sustava registracije oznaka podrijetla, zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta u sklopu IPA Twinning projekta “Podrška EU izgradnji kapaciteta i postupeom usklađivanju s pravnom stečevinom EU u sektoru sigurnosti hrane”, ističe Vidačak.

Jasmina Ćušić iz Čapljine proizvođačica je hrane. I to je za ovu profesoricu engleskog jezika izvor egzistencije, s obzirom da u struci nije uspjela ostvariti radni odnos. O nastanku svojih proizvoda kaže da itekako prati i istražuje što koristi u procesu nastanka, jer je to ključno za uspješan urod i kasniji plasman.

- Uglavnom se pazi da se koriste ekološki preparati koji su danas mnogo više dostupni nego prije pet i više godina. Cijeli svijet proizvodi organsku hranu i ide se u tom smjeru i kod nas. Najviše tih preparata je na bazi morskih algi. Taj preparat je koristan i dosta pomaće biljkama. Najbolja opcija za kvalitetnu proizvodnju je prije svega detaljna analiza zemljišta. Svatko tko želi proizvoditi mora znati što mu nedostaje u zemljištu na mjestu gdje će sijati ili saditi. Svi nedostaci se moraju na vrijeme otkloniti. Na vrijeme se moraju pronaći sredstva koja bi nadomjestila te nedostatke, ističe Ćušić.

Za izvoz u Europsku uniju postoje točne određeni pragovi za uporabu pesticida. Samo sticanje certifikata donosi slobodu za uporabu i pesticida, ali u određenim mjerama.

- Sustav kontrole u Bosni i Hercegovini je iznimno važan. Posebno u mjestima u kojima se ljudi uglavnom bave poljoprivredom. Iz iskustva mogu reći da taj sustav danas kod nas praktično ne postoji. Kontrole skoro da nema. Agencije bi više morale raditi. Morali bi se uzimati uzorci za analize, ali toga kod nas nema. Kvaliteta vode koja se koristi za navodnjavanje također je iznimno važna. Mnogo faktora je bitno posebno kod nas ovdje u slivu Neretve.

Miješane farme u EU

Farmeri koji se bave organskim uzgojem, proizvođači, trgovci i uvoznici moraju odgovoriti višim, ali realističnim kriterijima samoodrživosti i proći kroz stroge provjere hrane, kako bi ojačali povjerenje građana u organsku hranu u Europskoj uniji.

U Europskoj uniji postoje mjere kojima se izbjegava zagađenje organske hrane na farmama, uključujući i miješane organske i konvencionalne farme uz kontinuiranu pomoć manjim poljoprivrednicima da pređu na organski uzgoj. 

Organski uzgoj u Europskoj uniji zahtjeva usklađenu kontrolu kroz cjelokupni lanac opskrbe kako bi se spriječila prevara hranom. Vrše se redovite kontrole organskih farmi, a na snazi su i mjere predostrožnosti.

Njima je povećana odgovornost sudionika kroz cijeli lanac opskrbe organskom hranom te izbjeglo korištenje nedozvoljenih metoda. Ukoliko su pravila EU o organskom uzgoju prekršena ili se sumnja na korištenje neodobrenog pesticida, konačni proizvod s te farme ne možedobiti etiketu koja potvrđuje da se radi o organskom proizvodu sve dok se ne provedu daljnja ispitivanja. Proizvod će moći biti stavljen na tržište kao organski samo ako je jasno, nakon odgovarajućeg ispitivanja, da je izbjegnuto onečišćenje te da je proizvođač organskih proizvoda poduzeo odgovarajuće mjere kako bi izbjegao onečišćenje.

Izostavljene su takozvane miješane farme, koje proizvode i konvencionalne i organske prehrambene proizvode, pod uvjetom da je na njima konvencionalna proizvodnja jasno odvojena od organske. Podržani su i grupni certifikati za manje farmere kako bi im se poslovanje učinilo što jednostavnijim i privuklo što više manjih farmera da krenu s proizvodnjom organskih proizvoda.

Dnevni list