Piše: V.S.Herceg

U posljednje vrijeme jedna od najspominjanijih termina je tzv. hladni program, odnosno, medicinske usluge i postupci, specijalistički pregledi koji nisu žurni. Međutim, stanje pandemije traje već godinu dana, a pacijenti čije zdravstveno stanje nije zahtjevalo žurnu medicinsku intervenciju, zbog proticanja vremena te tako i razvoja bolesti, postaju - hitni medicinski slučajevi.

Posebno stanje je u HNŽ-u zbog aktualnog štrajka sindikata zdravstva gdje, kako ističu iz Zavoda zdravstvenog osiguranja te županije, svakodnevno zaprimaju prigovore osiguranika zbog nepružanja zdravstvene zaštite zbog čega se, kako navode, vode na dugotrajnim bolovanjima, što dodatno ugrožava njihovo zdravstveno stanje i život, te povećava troškove Zavoda.

Najavljuju da će u cilju zaštite prava osiguranika, „poduzeti potrebne mjere iz svoje nadležnosti kako bi primjena potpisanih ugovora postala djelotvorna".

Smanjene usluge

Kako odmiče pandemija COVID-19 sve su brojniji istupi liječnika o psihološkim posljedicama koje ista ostavlja i na osobe koje su zarazu prebolovale, ali i na ljude koji diljem svijeta žive u, za suvremeno doba, nevjerojatnim životnim i svakim drugim ograničenjima zbog suzbijanja širenja korona virusa. No, mjere koje Krizni stožeri uvode, podrazumijevaju i posebna ograničenja i dinamiku rada u medicinskim ustanovama.

Ovo je ozbiljna opasnost da, dok se mjerama štiti održivost medicinskih ustanova od povećanja broja oboljelih od korona virusa, medicinski sustav doživi slom zbog tih istih mjera i značajnog priliva pacijenata čije zdravstveno stanje zahtjeva žuran medicinski tretman i liječenje. Pacijenti - zdravstveni osiguranici sve više negoduju, a to je posebno izraženo i u HNŽ-u gdje traje štrajk sindikata zdravstva. Koja su njihova prava?

Već prije o ovom problemu govorio je za medije i prof.dr. Ismet Gavrankapetanović, direktor sarajevske Opće bolnice 'Prim. dr. Abdulah Nakaš', koji je rekao da je opasno zatvarati zdravstveni sustav.

"Svjedočili smo velikom broju zapuštenih slučajeva kojima nismo mogli pomoći jer je izgubljeno dragocjeno vrijeme", rekao je on za portal Klix.ba i poručio da će zdravstvena ustanova na čijem je čelu ostati otvorena za sve pacijente uz poštivanje epidemioloških mjera.

Upravo na ovaj problem nedavno su ukazali i iz Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije HNŽ-a, referirajući se, između ostaloga, i na aktualni štrajk zaposlenih u zdravstvu u toj županiji koji traje od sredine prosinca prošle godine.

"Štrajk traje već više od dva mjeseca, predugo je HNŽ bez potpune zdravstvene zaštite i sve je više ljudi koji ne mogu dalje čekati na preglede, danas je puno više njih kojima se pregled ne može dalje odgađati nego što je to bilo prije dva mjeseca i svaki dan će biti veći broj pacijenata koji su postali hitni dok traje štrajk", upozorili su iz sindikata liječnika HNŽ-a.

Prigovori osiguranika

Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a (ZZO HNŽ) ističu kako svakodnevno zaprimaju prigovore osiguranika koji je dobijaju zakonom zajamčenu zdravstvenu uslugu.

"Sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju Zavod je dužan osigurati kontinuiranu zdravstvenu zaštitu jer je načelo kontinuiranosti jedno od temeljnih načela zdravstvene zaštite. U 2021. godini, za potrebe provođenja programa zdravstvene zaštite Zavod je zaključio ugovore sa dvanaest domova zdravlja i tri bolnice prema kojima sve ugovorene obveze izvršava pravovremeno i u punom kapacitetu. Unatoč tomu, Zavod svakodnevno zaprima prigovore osiguranika koji se suočavaju s nepružanjem ugovorenih usluga zdravstvene zaštite od strane zdravstvenih ustanova. Velik broj osiguranika, čeka na izvršenje operativnih zahvata i specijalističkih pregleda, zbog čega se vode na dugotrajnim bolovanjima, što dodatno ugrožava njihovo zdravstveno stanje i život, te povećava troškove Zavoda", istaknuli su za Dnevni list iz ZZO HNŽ-a.

Ističu kako su u Zavodu svjesni izvanredne situacije prouzročene korona virusom te da apsolutno razumiju i prihvaćaju potrebu postupanja zdravstvenih ustanova sukladno Naredbi Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva, ali da ne mogu prihvatiti da ugovoreni odnos između zdravstvenih ustanova kao poslodavca i njihovih djelatnika bude razlog neizvršavanja ugovora između Zavoda i zdravstvenih ustanova, odnosno da osiguranici ovoga Zavoda budu uskraćeni za usluge zdravstvene zaštite.

Iz ZZO HNŽ-a ističu kako se ovakvim postupanjem zdravstvene ustanove krše odredbe Ugovora o reguliranju međusobnih odnosa u svezi s pružanjem usluga zdravstvene zaštite u 2021. godini potpisanih sa Zavodom, ali i najavljuju - mjere.

"Zavod je 16. veljače, 2021. godine uputio upozorenje ugovornim zdravstvenim ustanovama o kršenju ugovora. Niti jedna ugovorna zdravstvena ustanova čiji djelatnici su u štrajku nije se očitovala po istom. Ukoliko zdravstvene ustanove ne krenu s pružanjem ugovorenih usluga zdravstvene zaštite osiguranicima Zavod će biti primoran, u cilju zaštite prava osiguranika, poduzeti potrebne mjere iz svoje nadležnosti kako bi primjena potpisanih ugovora postala djelotvorna", ističu iz ZZO HNŽ-a.