Prema novom istraživanju, na području Indije je prije 47 milijuna godina gmizala ogromna zmija, duža od nekih autobusa. Vjerojatno se radi o najdužoj zmiji koja je prebivala na Zemlji. Dobila je ime Vasuki indicus, prema mitskoj zmiji koja se nalazila oko vrata hinduističkog božanstva Šive.

Današnje anakonde i pitoni u prosjeku narastu nekih šest metara, dok je ova drevna životinja znala dosezati i 15 metara duljine. Radilo se o sporom grabežljivcu koji je napadao iz zasjede i koji je ubijao plijen tako što se omotao oko njega i ugušio ga.  

Analiza fosila  

Znanstvenici iz Indijskog instituta za tehnologiju Roorkee analizirali su 27 fosiliziranih kralježaka koji su otkriveni 2005. u rudniku ugljena u indijskoj državi Gudžarat. Neki su prilikom pronalaska još uvijek bili povezani. 

Stručnjaci su na početku mislili da kosti pripadaju drevnom stvorenju sličnom krokodilu. Tek kada su 2023. iz fosilnih ostataka uklonili sediment, shvatili su da se radi o prapovijesnoj divovskoj zmiji. 

Živjela je na kopnu, a ne u vodi 

- Izgleda da su kralješci pripadali odrasloj jedinki. Zmija je bila divovska zbog niza mogućih faktora, poput povoljnog okoliša s bogatstvom hrane i nedostatka prirodnih predatora. Dodatno, na njezinu su veličinu mogli utjecati i topliji klimatski uvjeti, naveli su paleontolozi Debajit Datta i Sunil Bajpai, a prenosi CNN.  

Znanstvenici su na temelju veličine pronađenih kralježaka procijenili da se radilo o zmiji dugačkoj između 10 i 15 metara. To znači da parira najvećoj poznatoj vrsti zmije - izumrloj Titanoboi. Prema fosilu Titanoboe pronađenom u Kolumbiji, ova je zvijer znala težiti 1140 kilograma i dosezati duljinu od 13 metara. 

Paleontolozi navode da je Vasuki indicus živio na kopnu, a ne u vodi poput anakonde. Zbog svoje veličine vjerojatno nije gmizao po krošnjama drveća. 

Toplija klima i veličina zmije 

Zmije su hladnokrvne životinje i trebaju toplinu iz okoline da bi preživjele. Veličina ovih gmazova, dakle, ovisi o visini temperature okoliša. 

- Njihova unutarnja tjelesna temperatura varira u skladu s temperaturom okoliša. Dakle, toplija klima je vjerojatno povećala unutrašnju tjelesnu temperaturu i brzinu metabolizma Vasukija, zbog čega je i mogao toliko narasti, navode stručnjaci. 

Znanstvenici su na temelju podataka o veličini i metabolizmu sadašnjih zmija i trenutnim temperaturama zaključili da je Vasuki živio u toploj, tropskoj klimi, s prosječnom godišnjom temperaturom od 28 stupnjeva Celzijusa. 

- Ne znamo točno čime se Vasuki hranio. U obližnjim stijenama smo pronašli fosile raže, koštunjača, kornjača, krokodila pa čak i primitivne vrste kitova. Vasuki je možda lovio neke od njih, dodaju. 

Istraživanje naziva Largest known madtsoiid snake from warm Eocene period of India suggests intercontinental Gondwana dispersal objavljeno je u časopisu Scientific Reports.