Financijski stres nadilazi samo mentalno zdravlje te utječe i na različite aspekte dobrobiti, otkrilo je istraživanje u Velikoj Britaniji koje je uključivalo gotovo 5000 odraslih osoba u dobi od 50 i više godina. Proveli ga znanstvenici sa Sveučilišnog fakulteta u Londonu (UCL) i Kings sveučilišta, a ono je istraživalo vezu između kroničnih stresora i pokazatelja zdravlja u starijim skupinama.

Među šest stresora koji su proučavani, uključujući skrb, invaliditet, težak gubitak, bolest i razvod, financijska se napetost pokazala kao najštetnija. Ispitujući četiri biomarkera – kortizol, C-reaktivni protein (CRP), fibrinogen i faktor rasta inzulina-1 (IGF-1) – svi koji su povezani sa stresom, upalom i starenjem, studija je otkrila da je onih koji su pod stresom samo zbog financija bilo gotovo 60 posto veća vjerojatnost da će nakon četiri godine pokazivati visokorizične zdravstvene profile. Rezultati su objavljeni u časopisu Brain, Behavior and Immunity.

Taj se rizik povećao s dodatnim stresorima, poput razvoda, povećavajući vjerojatnost visokorizičnih zdravstvenih profila za 19 posto. Povezanosti su postojale bez obzira na čimbenike genetike, socioekonomije, dobi, spola ili načina života.

Najštetniji po zdravlje

Financijski stres bio je najštetniji za biološko zdravlje, ističe epidemiologinja Odessa Hamilton s UCL-a, naglašavajući njegov invazivni utjecaj na različite aspekte života, potencijalno dovodeći do obiteljskih sukoba, socijalne isključenosti, gladi ili beskućništva.

Iako studija izravno ne pripisuje stres dugoročnim zdravstvenim problemima, ona naglašava značajan utjecaj stresa na tijelo koje stari. Kronični stres, izazivajući hormonalne promjene i imunološke reakcije, može dovesti do kronične aktivacije imunološkog sustava, pogoršavajući tjelesne i mentalne zdravstvene probleme.

Studija identificira financijski stres, težak gubitak i dugotrajnu bolest kao faktore stresa koji uzrokuju najznačajnije dugoročne promjene u imunološkim i neuroendokrinim biomarkerima.

Unatoč ograničenjima u studiji, uključujući pretežno bjelačku skupinu sudionika, istraživači naglašavaju važnost ciljanja imunološkog i neuroendokrinog odgovora na stres za kliničku intervenciju, piše zimo.dnevnik.hr.