Dugo Selo odavno nije samo predgrađe Zagreba, nego grad koji se neprestano razvija i privlači sve više ljudi, među njima i nemali broj Zagrepčana koji su gradsku vrevu odlučili zamijeniti mirnijim i ugodnijim životom nadomak metropoli.

No, Dugo Selo već dugo vremena ističe se i po najvišem prirodnom prirastu u Hrvatskoj, odnosno najvećem broju rođenih u odnosu na umrle. Prema posljednjim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS), Dugo Selo, Solin, Metković i Imotski su 2022. godine bila jedina četiri grada u Hrvatskoj s pozitivnim prirodnim prirastom. S tim da je Dugo Selo prednjačilo i u svome demografskom saldu imalo 36 više rođenih nego umrlih i najviši indeks vitalnosti – 120,6.

Pozitivan trend traje već šest godina
“Pozitivan trend prirodnog prirasta počinje 2018. godine, a nakon 2021. godine jasno je izražen trend porasta rodnosti. Dijelom se to može pripisati nižoj cijeni nekretnina nego u Zagrebu i drugim većim gradovima u Zagrebačkoj županiji. No, samo dijelom. Naime, da je samo cijena nekretnina u pitanju, onda bi Dugo Selo postalo spavaonica, a ono to nije”, kaže Panian.

Napominje nam kako je gradska uprava pravodobno prepoznala probleme i potrebe prostora u kojem se Dugo Selo nalazi pa po njima pokušala naći rješenja.

“Komunalna infrastruktura se razvijala i razvija se skupa sa širenjem grada. Također, prihvatili smo mlade i djecu kao donositelje budućnosti pa je imperativ ove gradske administracije izaći u susret, u svakom pogledu, mladim obiteljima – od pomoći pri osamostaljivanju, preko vrtića i pružanja većeg standarda djeci vrtićke dobi, školarcima u osnovnoj i srednjoj školi pa do stipendiranja studenata. Stvaramo i preduvjete za otvaranje radnih mjesta. Lokacija za industrijsku, proizvodnu, zanatsku i skladišnu zonu je idealna. Neposredno je uz željeznički kolodvor na raskrižju dvaju međunarodnih željezničkih pravaca, a do autoceste A3 (Bregana-Zagreb-Lipovac) svega su četiri kilometra. Danas je u Hrvatskoj teško pronaći takve pogodnosti. U interesu nam je dovesti kompanije jer s njima dolaze i radnici, a s radnicima i bolja demografska slika. Zato u značajnom omjeru oslobađamo nove poduzetnike komunalne naknade, doprinosa i vodne naknade”, objasnio nam je Panian razloge kojima se može pripisati pozitivna demografska slika Dugog Sela.

“Ne želimo preizgrađenost, nego otvorenost”
Ideja je, kaže, da Dugo Selo bude grad za obitelj u kojemu građani imaju prostor za rast, učenje i rad te da žive najbolji mogući život. U gradskoj upravu su svjesni da je potrebno stalno ulagati kako bi se zadržao i održao pozitivan demografski trend. Najveća su ulaganja u predškolski odgoj, školstvo, socijalnu skrb, kulturu i sport, ali paze i na druge važne stvari.

“Jako puno ulažemo i u prostor, kako ne bi bio preizgrađen, već da zadrži otvorenost manjeg grada u kojem se građani mogu osjećati slobodno i sigurno. U posljednjih osam godina izgradili smo 15-ak kilometara nogostupa, šetnica i biciklističkih staza, a jug sa sjeverom grada spajamo velikim zelenim urbanim parkom dužine više od 700 metara”, kaže dugoselski gradonačelnik.

Formula pozitivnog demografskog salda
Budući da je djece u Dugom Selu sve više, treba im omogućiti i odgovarajuće vrtiće. Postojeći dječji vrtić dobio je sportsku dvoranu. dovršavaju se radovi na vrtiću u naselju Velika Ostrna, a Grad je dobio sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za gradnju još jednog vrtića. Proračunskim novcem Grad sufinancira i boravak djece u privatnim vrtićima.

“Od 2018. do danas digli smo sufinanciranje s 1.000 na 2.504 kune. Time boravak svakog djeteta u privatnom vrtiću subvencioniramo u iznosu od 332,45 eura kako bi trošak roditelja bio što manji. Ako nema mjesta u vrtićima na području Dugog Sela, onda sufinanciramo boravak djece u vrtićima drugih gradova. Što se tiče osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja (koje je u nadležnosti Zagrebačke županije, nap.a.) trudimo se pružiti viši standard kroz investiranje u prijevoz učenika na nastavu, uređenje igrališta, sufinanciranje produženog boravka, financiranje škole u prirodi i škole plivanja i naravno stipendije kojima se potiče izvrsnost učenika i studenata. Izdvajanja za školstvo narasla su od 413.000 eura 2016. godine do ovogodišnjeg iznosa os skoro 1.8 milijuna eura. Pomažemo i u cijelom nizu djelatnosti za djecu i mlade koji se nađu u situaciji da trebaju posebnu skrb i posebne zdravstvene usluge i tretmane. Tu su i brojne socijalne usluge – od pokrivanja troškova stanovanja osobama koje primaju zajamčenu minimalnu naknadu, preko jednokratnih pomoći do financiranja udruga civilnog društva koje rade na humanitarnom, socijalnom i zdravstvenom području”, govori nam gradonačelnik Dugog sela od kojeg smo zatražili da nam otkrije formulu pozitivnog demografskog salda potrebnog cijeloj Hrvatskoj.

“Demografski potencijal nam je postojan”
Zanimalo nas je ima li Dugo selo, usprkos pozitivnom prirodnom prirastu, problem s iseljavanjem. Imali jesu, kažu. I ono je u jednom trenutku bilo veliko kao i u ostatku Hrvatske, ali trendovi su se okrenuli od 2017. godine. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, grad ima 17.676 stanovnika – 210 više nego na popisu 2011. godine i čak 3.376 stanovnika više nego na popisu 2001. s čime se malo gradova može pohvaliti.

“Nedavno smo objavili demografsku studiju koju je napravio demograf Stjepan Šterc koja nam kaže da je demografski potencijal Dugog Sela postojan. Imamo i najveću pozitivnu migracijsku bilancu u doseljavanjima iz drugih županija. Kao i sve druge sredine u Hrvatskoj, dolazi nam i određen broj stranih radnika koji se doseljavaju u skladu s potrebama poslodavaca”, istaknuo je gradonačelnik Panian.

U spomenutoj demografskoj studiji među ostalim stoji da je Dugo Selo imalo u međupopisnom razdoblju od 2011. do 2021. apsolutno i relativno najveći porast broja stanovnika od svih gradova Zagrebačke županije te da u istom razdoblju jedino nije imalo depopulaciju. U istom desetogodišnjem razdoblju samo je jedne godine Dugo Selo imalo prirodni pad stanovništva, a nakon 2021. jasno je izražen trend porasta rodnosti, pad smrtnosti i prirodni rast stanovništva, piše N1.