Europarlamentarac Tonino Picula komentirao je za N1 situaciju u Ukrajini, Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Picula je na početku komentirao i uspjeh hrvatskih nogometaša na SP-u u Kataru. Kaže kako u zastupnici u EP-u pratili natjecanje i da su oduševljeni našim nogometašima. Dobivao je, kaže, brojne poruke kako je natjecanje odmicalo. “Riječ je o jednoj od najboljih promocija Hrvatske u proteklih 20-ak godina na globalnoj razini”, govori Picula.

“Nisam siguran da je tako lako preslikati uspjeh nogomtaša na neka druga područja. Nije ovo prvi put da su postigli ovakav uspjeh. Nisam siguran da smo, ne samo na svijetu, nego i u Europi, u nekim drugih važnim područjima drugi, treći ili četvrti. Ovo je veliki podstrek, dokaz da se i iz Hrvatske može postići globalni uspjeh, ali potrebno je više od 11 igrača i dobrog trenera da se postigne uspjeh u drugim područjima”, kaže.

Situacija u BiH

Govoreći o kandidatskom statusu koji je EK dodijelio BIH, Picula kaže kako je to izvrsna odluka, ne samo dobra.

“Ovdje u EP-u smo se jako zalagali i poticali EK da donese takvu odluku do kraja godine. To je važno jer od 2016. je bilo teško staviti u istu rečenicu optimizam i BiH. Nije se ništa događalo na europskom putu, ali geopolitičke okolnosti su se promijenile u toj mjeri da možemo zaključiti da su međunarodne tenzije utjecale na spuštanje nacionalnih tenzija u BiH”, objašnjava Picula.

Govoreći o formiranju vlasti u BiH kaže:

“Ovo je jedna kombinacija koja ima otvoren prostor. Ništa im ne stoji na putu da ne ponavljaju greške koje su rađene proteklih godina, a onda i da reformama poprime drugi profil. Da profunkcionira pravosuđe i da se svi segmetni života koji su važni građanima promijene na bolje.”

Picula kaže da ova susjedna zemlja godišnje zbog migracije izgubi 1,7 mlrd eura.

“Po izvještajima UN-a, ako BiH izgubi 1,5 posto stanovnika svake godine naći će se u ozbiljnim problemima. Ovo je zadnja šansa da zemlja počne napradovati ,da se izvuku kola iz gliba”, govori europski zastupnik.

Žarište na Kosovu

Na pitanje u Kosovu, Picula kaže kako je BiH primjer pozitivnog iskoraka.

“Ali, istočno od BIH imamo žarište koje je ponovno ojačalo posljednjih mjeseci. Problem automobilskih tablica je samo problem u nizu neriješenih odnosa. Kosovo pokušava zadržati tempo. Ova aplikacija je bila očekivana, ali vlasti u Prištini su svjesne da je ovo samo prvi korak i da teba riješiti mnogo stvari unutar Kosova i u odnos Prištine i Boegrada.”

“Nije dobro, situacija je eskalirala kad smo mislili da je ta vrsta sukoba zaustavljena i mogla bi ponovno eskalirati u fizičko nasilje. Nadam se da se to neće dogoditi… Situaciji nije doprinijela najava Srbije da će poslati 1000 vojnika na Kosovo iako su znali da to neće proći. Sad svi imaju priliku utjecati na situaciju na Kosovu”, govori Picula.

Što se tiče tiče upornog izbjegavanja uvođenja sankcija Rusiji od strane Srbije, Picula kaže:

“Pošteno govoreći, ja sam držao da će odlaskom Angele Merkel, koja je bila njegov glavni politički sponzor i bilo mu je dopušteno da radi što hoće, propuhati novi vjetrovi (za Vučića, op.a.). I oni jesu tu. Novi kancelar je upozorio da Srbija mora promijeniti svoj vanjskopolitički kurs, ali očito Vučić još treba dobrom dijelu zapadne politike. Oni mu šalju ozbiljna upozorenja, da će mu uskratiti financijsku pomoć, ali to se ne događa. Takva situacija može trajati dugo i bojim se da hoće.”

Europski put Crne Gore

“Nažalost, država koja je najdalje odmakla se našla u situaciju u kojoj je već godinama BiH. Duboko polarizirano društvo, blokirane institucije i političari koji dovode u pitanje stvari za koje smo mislili da su apsolvirana stvar”, kaže Picula.

Dodaje i kako bi situacija u ovoj zemlji mogla dovesti do ozbiljnih vanjskopolitičkih komplikacija, ali da se ne može govoriti o nastavku crnogorskog puta prema EU-u ako se situacija ne poboljša.

Obuka ukrajinskih vojnika – unutarnje političko pitanje

Zastupnik u EP-u kaže kako bi i dalje glasao za obuku Ukrajinaca u Hrvatskoj da kojim slučajem i dalje sjedi u Saboru.

“Boravio sam u Ukrajini dva tjedna prije same agresije, bio sam u Kijevu prije točno dva tjenda. Mogu usporediti početak i konac godine, radi se o zemlji koja se grčevito bori za svoju egzistenciju. Građani su u poziciji kad se raduju struji, vodi internetu… Ukrajini je potreban svaki oblik podrške, a vojna je osobito bitna. Očekivao sam da će ova odluka biti samo nadogradnja onog što RH radi od 24. veljače, ali očito su prevladili unutarnjopolitički razlozi. Drugačija je percepcija u unutarnjoj politici nego ovdje u EP-u.”