PACIJETNI UMIRU ČEKAJUĆI Zavodi u suficitu, a na listi čekanja 1.023 osobe
Duže od 20 godina Vlada FBiH krši zakon, to su radile i dosadašnje Vlade
Nekoliko tisuća teško oboljelih pacijenata u BiH, osim borbe s bolešću, vodi i borbu za osnovna ljudska prava. Lijekovi koji su im nužni često nisu dostupni, a cijenu plaćaju i životom.
Lista je duga, a brojke su zabrinjavajuće: 1.023 pacijenta svakodnevno čekaju na potrebne lijekove, čega ne bi smjelo biti, poručuju iz Udruženja "Renesansa" i argumentiraju da naveden jasno precizira Čl. 32 Zakona o pravima, potrebama i obvezama pacijenata.
Iz ovog Udruženja ukazuju da postoji i niz drugih zakonskih neregularnosti s kojima se oboljeli suočavaju, poput toga da Vlada Federacije BiH vlada ne poštuje zakone koje je sama donijela i ne uplaćuje sva potrebna sredstva Fondu solidarnosti.
Oročena javna sredstva
- Vlada i nadalje duguje 156 milijuna KM. Duže od 20 godina Vlada krši zakon, to su radile i dosadašnje Vlade. Podrobnija analiza možda bi ustanovila da je više ljudi umrlo na listama čekanja no što je umrlo u doba koronavirusa, što znači da je ovo jedna velika afera - afera svih afera, navodi FTV riječi Enide Glušac, predsjednice Udruženja "Renesansa".
Kako su lijekovi koje trebaju teško oboljeli pacijenti iznimno skupi, mnogi su prinuđeni nabavljati ih iz inozemstva, ali je čitanje do kada si to mogu financijski priuštiti.
- Poznato je da su trenutno svi županijski zavodi u suficitu. Zavod zdravstvenog osiguranja SŽ-a je čak oročio 136 milijuna KM. Oni imaju toliko novca u višku da su uspjeli oročiti 136 milijuna, a s druge strane imamo ljude koji umiru zbog 4-5 tisuća koje ne mogu platiti za svoj lijek, ističe Glušac.
Razlozi za nedostupnost određenih lijekova
Velike farmaceutske kuće se povlače iz naše zemlje. Kako obrazlažu iz Komore farmaceuta Federacije BiH, razlog tomu je malo i neuređeno tržište, zbog čega su određeni lijekovi i nedostupni, dok oni koje se proizvodi na domaćem tržištu nisu u deficitu.
- Dolazi do nestašice lijekova koji su iz uvoza, kod nas su liste, lijek mora proći državnu agenciju, pa onda federalnu listu lijekova, listu lijekova u RS-u, a ispod Federacije svaka županija ima svoju listu lijekova. To su uglavnom citostatici, lijekovi koji su kraćeg roka trajanja, te se veledrogerije ne usuđuju na uvoz ako nema novca i tenderi nisu ispoštovani na razini FBiH, pojašnjava Bilsena Šahman, predsjednica Upravnog odbora Komore farmaceuta FBiH.
Iz entitetskih zavoda potvrdili su za FTV povremene nestašice lijekova te kažu da je to problem s kojim se suočavaju svi, na globalnoj razini, te podsjećaju na mogućnost refundacije troškova.
- Dešavaju se sporadične nestašice lijekova na tržištu na koje FZO RS-a ne može utjecati, jer se, npr., dešavaju defekture na svjetskom tržištu, zastoji u proizvodnji nekog lijeka, problemi prilikom uvoza, kontrole i sl. Ono što je najvažnije, za lijekove koji su na listama lijekova, FZO RS-a je omogućio refundaciju troškova u slučaju da pacijenti sami kupe lijekove kojih nije bilo u bolnici ili u ljekarni, osim za lijekove koji su u Programu lijekova i koji su dostupni u ograničenim količinama, navode iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a. Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH obrazlažu da je trenutno razlog za nestašicu nekoliko citostatika privremeni ili trajni prekid prometa lijekova na tržištu BiH od strane proizvođača iz komercijalnih razloga ili zbog reorganizacije proizvodnje.
- U većini slučajeva postoje alternativna rješenja, s tim da u slučaju da ona, tj. zamjenski lijek, ne postoji, Zavod omogućava pacijentima pravo na refundaciju troškova, navedeno je.