Piše: Dragan Bradvica

Bosna i Hercegovina je u 2019. godini ostvarila ekonomski rast od 2,6 posto dok će pandemija koronavirusa uzrokovati pad u ovoj godini od -1,9 do -3,2 posto (ovisno o

prelijevanja krize u drugu polovinu 2020.) ali u godinama nakon toga ipak nas očekuje rast, navodi se u najnovijoj analizi Direkcije za ekonomsko planiranje. Nadalje, DEP-a je drastično revidirao svoju projekciju rasta ukupnog izvoza u 2020. na -6,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, koja je uvjetovana stabilizacijom ekonomskih prilika u glavnim trgovinskim partnerima u drugoj polovini tekuće godine. Projekcija kretanja uvoza iznosi -6,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, pada privatne potrošnje od -1,7 posto, rast javne potrošnje od dva posto ali i drastičan pad privatnih investicija od preko 10 posto.

- Imajući u vidu međunarodne okolnosti i trenutno stanje u ekonomiji BiH, pod pretpostavkom da širenje pandemije Covida-19 bude ograničeno za prvu polovinu godine, na kraju 2020. u BiH se može očekivati realni pad BDP-a od 2,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, navodi se u analizi.

Srednjoročni rast

Nadalje, u slučaju kratkoročnosti pandemije i povoljnog međunarodnog okruženja projekcije DEP-a u razdoblju 2021.-2023. ukazuju da naša zemlja može očekuje nastavak trenda ekonomskog rasta od oko tri posto na godišnjoj razini (2021: 2,8 posto, 2022: 3,1 posto i 2023: 3,2 posto.). Pretpostavlja se da bi ključni oslonac ekonomskog rasta tijekom ovog razdoblja trebala predstavljati domaća tražnja.

- Naime, povećanje ukupne ekonomske aktivnosti u zemlji uz očekivano povećanja industrijske proizvodnje i građevinskih radova praćeno povećanjem broja zaposlenih i prihoda od izvoza trebalo bi rezultirati povećanjem raspoloživog dohotka građana a samim tim i povećanjem privatne potrošnje koja će kao i prethodnih godina predstavljati ključni oslonac ekonomskog rasta. Tako se u periodu 2021.-2023. očekuje prosječna stopa rasta privatne potrošnje od oko dva posto (2021: 1,7 posto, 2022: 1,9 posto, 2023: 2,1 posto), smatraju u DEP-u. Isto tako, u promatranom razdoblju u BiH se očekuje povećanje ukupnih investicija po prosječnoj godišnjoj stopi rasta od oko 7,5 posto (2021: 7,5 posto, 2022: 7,6 posto, 2023: 7,5 posto). U ovom vremenskom okviru osim povećanja privatnih investicija koje čine većinski dio ukupnih investicija (oko 80 posto ukupnih investicija) očekuje se i značajniji doprinos javnih investicija. Smatra se da bi napredak u procesu europskih integracija u kombinaciji sa unapređenjem poslovnog okruženja kroz reformske procese moglo povećati interes kako domaćih tako i inozemnih investitora za investiciona ulaganja u BiH. S druge strane, obzirom na strukturu i poziciju bh. ekonomije smatra se da će javne investicije predstavljati važnu polugu za poticanje ekonomskog rasta u srednjem roku. Projekti u okviru izgradnje putne infrastrukture i energetski projekti, kao i raspoloživost sredstava kod međunarodnih financijskih institucija bi uz adekvatnu i pravovremenu implementaciju istih mogli rezultirati godišnjim povećanjem javnih investicija od preko 10 posto.

Izvoz i uvoz

Povoljnije eksterno okruženje uz unaprijeđenije industrijske baze i podizanje konkurentnosti

predstavljaju preduvjet poboljšanja vanjskotrgovinske razmjene sa svijetom. Samo pod uvjetom materijalizacije navedenih eksternih pretpostavki u razdoblju 2021.-2023. može se očekivati porast vanjskotrgovinske razmjene. U tom slučaju u BiH se možeočekivati prosječni godišnji rast izvoza od oko 5,6 posto pri čemu bi projicirani rast roba i usluga bio prilično ujednačen. Tako bi tijekom ovog razdoblja zahvaljujući ovom izvoznom rastu udio izvoza u BDP-u bio povećan na sa 40,5 posto u 2021. na oko 44 posto na kraju 2023. S druge strane, očekuje se da bi se uvoz u ovom vremenskom razdoblju trebao kretati po nešto sporijoj godišnjoj stopi rasta od 4,3 posto.

Tijekom ovog razdoblja očekuje se prilično izbalansiran rast uvoza roba i rast uvoza usluga. Posljedica ovakvog kretanja uvoznog rasta udio uvoza bi bio povećan sa 53 posto BDP-a u 2021. na oko 56,5 posto na kraju 2023. Nešto snažniji rast izvoza u odnosu na rast uvoza u srednjem roku bi rezultirao postepenim smanjenjem vanjskotrgovinskog deficita odnosno neutralnim doprinosom ekonomskom rastu, dok bi pokrivenost uvoza izvozom zaključno sa 2023. godinom trebala iznositi oko 77 posto.