Više od 200.000 Afganistanaca vratilo se u svoju zemlju otkako je Pakistan 1. travnja počeo s kampanjom masovnog protjerivanja oko tri milijuna Afganistanaca, optužujući ih za "terorizam i trgovinu drogom", a isti primjer slijedi i Iran koji se želi riješiti čak četiri milijuna ilegalnih Afganistanaca.

Odlasci, djelomično dobrovoljni, ali i rezultat policijskih racija, usprkos naporima pakistanskih vlasti, u padu su: u travnju je Pakistan napustilo 135.865 Afganistanaca, a u svibnju tek 64.478. Prva dva dana lipnja slijede obrazac iz prethodnog mjeseca s prosječno 1500 odlazaka dnevno, objavilo je pakistansko ministarstvo unutarnjih poslova.

Početkom travnja, nakon višemjesečne medijske kampanje protiv Afganistanaca koje se optužuje za povezanost s terorizmom i podršku političkim prosvjedima protiv vlasti, Islamabad je jednostavno poništio 800.000 dozvola boravka za Afganistance, od kojih su neki rođeni u Pakistanu i već desetljećima tamo žive.

U Afganistanu je službeno država u kojoj vlada mir
Pakistan također prijeti da će krajem lipnja ukinuti zaštitu za 1,3 milijuna Afganistanaca kojima je Visoko povjerenstvo UN-a (UNHCR) dodijelilo izbjeglički status. Humanitarne udruge i udruge za ljudska prava za nasilno vraćanje Afganistanaca kažu da je to "dovođenje tih ljudi u opasnost".

Afganistan, na čije se čelo 2021. vratili talibani, službeno je država u kojoj vlada mir. No u njoj se, prema UN-u, odvija druga najveća humanitarna kriza u svijetu s trećinom od 45 milijuna stanovnika koji pate od gladi.

I dok ih njihov istočni susjed nasilno vraća u Afganistan, to čini i zapadna susjedna država – Iran. Teheran je dao vremena ilegalnim Afganistancima, njih četiri milijuna, da do 6. srpnja napuste iranski teritorij, objavijo je na državnoj televiziji dužnosnik ministarstva unutarnjih poslova.

Talibanska vlada u napetim odnosima s Islamabadom
UN je jučer izrazio "zabrinutost zbog novog trenda". Teheran je u svibnju protjerao dvostruko više afganistanskih obitelji u odnosu na travanj. Iran je do sada uglavnom protjerivao mlade muškarce koji čine većinu izbjeglih Afganistanaca, no sada protjeruje i cijele obitelji sa ženama i djecom.

Od kraja 2023. i prve kampanje masovnog protjerivanja više od milijun Afganistanaca moralo je napustiti Pakistan, dok je iz Irana protjerano više od dva milijuna Afganistanaca. UN tvrdi da djeca čine više od polovice protjeranih.

Novi val protjerivanja uslijedio je nakon što je buknulo nesmiljeno nasilje u pograničnim područjima s Afganistanom, a Islamabad optužuje Kabul da nije u stanju nositi se sa skupinama koje s njihovog teritorija vrše napade na susjednu državu.

Talibanska vlada u napetim jest odnosima s Islamabadom. Kabul je u travnju optužio Pakistan za "loše postupanje" prema migrantima koje koristi u "političke svrhe". Od tada je, čini se, retorika između dviju zemalja ublažena te su razmijenjeni veleposlanici, čime su odnosi podignuti na višu razinu.

Velika većina Afganistanaca živi s manje od jednog dolara na dan
Primjetno je i da je pitanje protjeranih migranata nestalo iz javnog diskursa. Jednom kada se vrate u Afganistan, migranti se smještavaju u privremene kampove u kojima vladaju teški uvjeti, a često ne znaju gdje će naposljetku završiti.

U Afganistanu čak 85 posto stanovnika živi s manje od jednog dolara na dan. "Vraćaju se u zemlju koja nije spremna da ih primi", ocjenjuje UNHCR.

Pritisci Irana i Pakistana, tvrdi Međunarodna organizacija za migracije, preopterećuju krhki sustav prihvata i reintegracije u Afganistanu. Iako nijedna zemlja nije priznala novu talibansku vladu, Rusija i Kina poduzele su korake koji se mogu protumačiti kao korak prema priznavanju ekstremno radikalne islamističke vlade.

Naime, obje zemlje dozvolile su talibanima da vode afganistanska veleposlanstva u spomenutim zemljama i diplomatski su angažirane s talibanima, a sada je to učinio i Pakistan, piše index.