Pao dogovor u Sankt Peterburgu? Kremlj gradi podmornicu nestvarnih dimenzija sa samo jednom namjenom
MEGALOMANIJA
Vodeći ruski istraživački institut za razvoj nuklearne energije, Institut Kurčatov, postigao je dogovor s ruskim posrnulim plinskim divom Gazpromom o razvoju podmornice za transport ukapljenog prirodnog plina (LNG) sjevernim morskim putem, piše jutarnji.hr.
Radovi na dizajnu su započeli, rekao je predsjednik Instituta Kurčatov, Mihail Kovalčuk. Vijest je objavio na forumu OMR 2024 posvećenom razvoju pomorske i visokotehnološke opreme za Arktik, koji se ovog tjedna održava u Sankt Peterburgu.
Ideja da se teški ledeni uvjeti svladaju jednostavnom plovidbom ispod leda nije nova. Institut Kurčatov i tvrtka Malachite Design Bureau (koja je dizajnirala ruske jurišne podmornice na nuklearni pogon, uključujući klase November, Viktor, Alfa, Akula (Ajkula, NATO oznaka Typhoon), Jasen i Lajka, op.a.) ranije su razmatrali i raspravljali o planu izgradnje podmornice na nuklearni pogon za transport ugljikovodika iz arktičkog pojasa.
Meta: Azijska tržišta
No, ovo je prvi put da projektanti najavljuju sporazum o namjeri s Gazpromom, energetskom korporacijom u većinskom vlasništvu Kremlja. Direktor Gazproma Aleksej Miller i Mihail Kovalčuk održali su radni sastanak 11. listopada na kojem se raspravljalo o provedbi projekta nuklearne energije za ruski arktički pojas, izvijestio je energetski portal Neftegaz, kako prenosi Barents Observer.
Gazprom je u dubokoj financijskoj krizi nakon što je prodaja više nego prepolovljena nakon invazije Rusije na Ukrajinu i europske odluke da se zbog toga ‘skine‘ s ovisnosti o ruskom plinu. Energetski div ostao je bez prodaje plina putem plinovoda u Europu i suočio se s prvim godišnjim neto gubitkom 2023. godine, nakon što je desetljećima na europskom tržištu zarađivao enormne svote. Gazprom je sada rangiran kao najneprofitabilnija ruska tvrtka.
Nova tržišta nalaze se u Aziji, no izgradnja plinovoda prema jugu i istoku zahtijevala bi vremena i postaje teža jer otapanje permafrosta tlo čini nestabilnim. Nuklearna podmornica s golemim spremnicima za LNG mogla bi osigurati prijevoz plina tijekom cijele godine od terminala duž sjeverne obale zapadnog Sibira, tvrdi direktor Instituta Kurčatov.
Obski zaljev u Karskom moru na sjeveru Rusije je, međutim, preplitak da bi takva divovska podmornica mogla tamo ploviti pod vodom. Stoga bi i dalje bila potrebna pomoć ledolomaca iz luka u Sabetti (Jamal LNG) ili Gidanu (Arktik LNG 2) do dubokomorskih arktičkih voda sjeverno od Sibira.
Nestvarne brojke
Osim malog LNG postrojenja Portovaja u Baltičkom moru, Gazprom nema vlastitih kapaciteta za proizvodnju LNG-a. Postojećim dvama LNG postrojenjima na Arktiku upravlja tvrtka Novatek.
Mihail Kovalčuk tvrdi da će podmornica povećati sigurnost u usporedbi s površinskim brodovima i plinovodima. Nekoliko takvih podmornica, kako tvrdi, bit će dovoljno za transport iste količine plina koju može transportirati podmorski plinovod.
Preliminarne studije dizajna pokazuju da bi LNG podmornica trebala biti dugačka 360 metara, što je dvostruko više od inače golemih ruskih hladnoratovskih strateških podmornica klase Typhoon.
Nove podmornice trebala bi pokretati tri nuklearna reaktora, bile bi široke 70 metara, visoke 30 metara i imale bi gaz od 12 do 13 metara. S kapacitetom od 170 do 180 tisuća tona, podmornice bi nosile otprilike isto koliko i današnji tankeri.
Ploviti ispod leda moguće je bez obzira na klimatske i vremenske uvjete. Za razliku od površinskih LNG brodova, koji moraju ploviti iza ledolomca dok drobi led, podmornica može ploviti mnogo brže prema istoku od terminala u Obskom zaljevu. Brzina bi, prema projektantima, iznosila 17 čvorova.
‘To je fantazija‘
Aleksandar Nikitin, nuklearni stručnjak koji je do 2022. predsjedao Centrom za zaštitu okoliša Bellona sa sjedištem u Sankt Peterburgu, planove smatra fantazijom, koja nema korijene u stvarnosti te smatra da do realizacije ovog projekta nikad neće doći. "Nedostaju im izračuni o tehnologiji, ekonomiji i industrijskoj primjeni", rekao je Nikitin za Barents Observer.
"Rusija nema ni osnovne brodograditeljske kapacitete", tvrdi on, ukazujući na činjenicu da zemlji nedostaju sposobnosti za izgradnju običnih tankera i brodova za rasuti teret. "Ukratko, ovo su besmislice od Kovalčuka", kaže Nikitin. Ovaj stručnjak sada živi u Oslu i kritičan je prema tome kako današnja, ratna Rusija, skida prašinu s nuklearnih projekata iz sovjetskih vremena.
Upitan o sigurnosnim aspektima ruske civilne podmornice na nuklearni pogon za dopremanje plina na tržišta u Aziji, također je u najmanju ruku skeptičan.
Arktik je došao u poseban fokus nakon što je ruska državna nuklearna korporacija Rosatom 2018. godine zadužena za Direkciju Sjevernog morskog puta, odgovornu za infrastrukturu i investicije, piše Barents Observer.