Međunarodni monetarni fond (MMF)  u ponedjeljak je u večernjim satima doznačio sredstva na račun Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), a po osnovu alokacije specijalnih prava vučenja (SDR) u iznosu od 254.182.273,00 SDR.
U skladu s važećim zakonskim i podzakonskim aktima, CBBiH treba kao fiskalni agent Bosne i Hercegovine, za doznačena sredstva, odobriti protuvrijednost u iznosu od 602.540.349,06 KM na depozitni račun po MMF transakcijama - glavni račun Ministarstva financija i trezora BiH.
Centralna banka Bosne i Hercegovine vrši raspodjelu sredstava na bazi odgovarajuće instrukcije Ministarstva financija i trezora BiH, kao vlasnika računa.
Iz Centralne banke BiH podsjetili su jučer da MMF ima ovlaštenje da stvara bezuvjetnu likvidnost kroz opću raspodjelu (alokaciju) SDR-a zemljama članicama u proporciji sa njihovim učešćem u kapitalu MMF tj. kvotama. Kvota Bosne i Hercegovine u MMF-u je 0,06 posto. 

Prethodna raspodjela SDR-a za BiH izvršena je 2009. godine, a proistekla je kao mjera za ublažavanje posljedica globalne financijske i ekonomske krize.
Kao odgovor na najnoviju krizu uzrokovanu pandemijom Covid-19, Odbor guvernera MMF-a je 2. kolovoza 2021. godine donio odluku o novoj alokaciji SDR-a u vrijednosti od oko 456 milijardi SDR ekvivalent oko 650 milijardi USD, koja je doznačena zemljama članicama MMF-a, u SDR valuti, na njihove račune držanja SDR-a kod MMF-a, po određenim kvotama za svaku zemlju.

Na potezu Fiskalno vijeće

Alokacija SDR-a ne predstavlja klasični kreditni aranžman jedne zemlje sa MMF-om. Obaveza po osnovu ove alokacije sastoji se od mjesečno obračunatih troškova na kumulativni iznos alokacije SDR-a, koji se plaćaju kvartalno MMF-u. Naknada se sastoji od kamatne stope za SDR, uvećane za 1 bazni poen (0,01) naknade za usluge MMF-a. Obavezu  plaćanja naknade snose nivoi u BiH kojima se po raspodjeli dodjeljuje odgovarajući iznos sredstava, navode iz CB BiH.
No, Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine jučer nije zaprimilo poziv za sjednicu Fiskalnog vijeća BiH na kojoj bi se razmatrala raspodjela sredstava koje je BiH doznačio Međunarodni monetarni fond (MMF).
Fiskalnim vijećem predsjedava Zoran Tegeltija (Savez nezavisnih socijaldemokrata - SNSD), dok je ministar financija i trezora Vjekoslav Bevanda (Hrvatska demokratska zajednica - HDZ) jedan od šest članova Fiskalnog vijeća BiH.
Ministarstvo finansija Republike Srpske, koje također sudjeluje u radu Fiskalnog vijeća, ranije je objavilo da bi odluku o raspodjeli sredstava, koja nisu kreditna, nego se odnose na korištenje rezervi svih država članica MMF-a, trebalo donijeti upravo Fiskalno vijeće BiH.
Fiskalno vijeće osim Tegeltije i Bevande čine premijer Federacije BiH Fadil Novalić (Stranka demokratske akcije - SDA), predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković (SNSD) te ministrica financija Federacije BiH Jelka Miličević (HDZ) i ministrica financija Republike Srpske Zora Vidović (SNSD).
S obzirom na bojkot institucija države Bosne i Hercegovine kojeg po Dodikovom naređenju provode kadrovi SNSD-a za sada nije jasno hoće li bojkotirati i Fiskalno vijeće BiH. U tom slučaju došlo bi se u situaciju da se ne može raspodijeliti šest stotina milijuna maraka, a Republika Srpska koja je u teškim financijskim problemima ne bi došla do svog dijela novca.
Podsjetimo, pri prethodnoj tranši novca od strane MMF-a u BiH se otvorila velika politička kriza. Novci su mjesecima ležali na računu jer su predstavnici iz Republike Srpske tražili više novca nego što im je po zadanim koeficijentima pripadalo. S druge strane, predstavnici HDZ-a BiH tražili su da u raspodjelu novca uđu i županije.

Zbog cijele trakavice, među domaćim liderima morala je posredovati i delegacija Europske unije da bi financijska sredstva bila odblokirana. Na kraju je, nakon višemjesečnog političkog natezanja, u lipnju 2020. godine donesena odluka o raspodjeli sredstava. Tada je bila riječ o 330 milijuna eura koji su raspodijeljeni na način da je Federaciji BiH pripalo 61,5 posto sredstava, a Republici Srpskoj 37,5 posto novca. Naknadno, Federacija BiH je 50 posto svojih sredstava političkim dogovorom između SDA i HDZ-a podijelila županijama.
Tako je iznos od 200 milijuna maraka podijeljen na način da je Unsko-sanskoj županiji pripalo 11,95 posto sredstava, Posavskoj 3,8, Tuzlanskoj 19,46, Bosansko-podrinjskoj 2,08, Srednjobosanskoj 11,14, Hercegovačko-neretvanskoj 9,71, Zapadnohercegovačkoj 4,15, Sarajevskoj 18,09, a Kantonu 10 3,68 posto sredstava.

Novac važniji od principa

Prilikom odluke o raspodjeli sredstava za ublažavanje posljedica pandemije županije su bile zadužene da izvješća o utrošku ovih sredstava dostave Federalnom ministarstvu financija najkasnije do 30. lipnja 2021. godine.

Gotovo istovremeno županije i federalne vlasti donijele su niz tzv. „korona zakona“ na koje je bilo mnogo primjedbi. Sredsva su naglo raspodijeljena, a uočene su mnoge nepravilnosti i u najmanju ruku čudne odluke vladajućih garnitura tako da su mnogi bili skoloni tvrditi da su u cijeloj priči profitirali razni 'korona profiteri' koji su pod krinkom borbe protiv pandemije našli način za dodatno bogaćenje.
S obzirom  da se ovaj put radi o duplo više sredstava nego prošle godine biti će zanimljivo vidjeti kako će se cijela priča o raspodjeli novca razviti ovaj put. Vrlo brzo će se pokazati hoće li Milorad Dodik ostati dosljedan u bojkotu institucija kada je riječ o raspodjeli novca kao u slučaju (ne)davanja suglasnosti za upotrebu helikoptera za gašenje požara.

 Izgledno je da će svoj bojkot prekinut već prilikom dolaska na sastanak s turskim predsjednikom Erdoganom, što je najavio i sam Milorad Dodik riječima da će se pojaviti na sastanku. Ujedno je najavio da će ići na redovne sjednice Predsjedništva BiH.
Naravno, i u toj priči iza kulisa se krije financijski interes kojeg imaju političke elite pa je teško vjerovati da će netko dugoročno bojkotirati međusobnu raspodjelu iznosa od 600 milijuna maraka.

Pogotovo se to odnosi na Republiku Srpsku koja se nalazi u iznimno teškoj financijskoj situaciji.  Bezbroj puta je ponovljeno da 'para vrti gdje burgija ne može', pa je izgledno da će radi novca Dodik pokazati svoju 'dosljednost' i pogaziti riječi o bojkotu institucija BiH gdje god mu to odgovara. Izlika će biti da ne može Republiku Srpsku ostaviti bez stotina milijuna maraka koje su mu hitno potrebne. Uslijedit će opravdanje slično kao u slučaju sastanka s turskim predsjednikom.