Gašenje računa osobama koja se nalaze na američkoj OFAC listi otvorila je problem isplate plaća osobama u BiH koje su pod sankcijama. Paradoksalno, gašenje računa počelo je kada je ispunjen jedan od uvjeta iz 14 prioriteta EU, piše Deutsche Welle.

Gašenje računa u bankama koje posluju u Bosni i Hercegovini posljedica je američkih sankcija osobama koja su stavljena na popis Ureda za kontrolu stranih sredstava (OFAC). Jedan za drugim banke gase račune fizičkim i pravnim licima u BiH, a dio sankcioniranih odlučio se za zatvaranje računa i povlačenje novca.

-Pustite sankcije. Mi nemamo vremena više se baviti s tim, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji se zajedno sa entitetskim rukovodstvom nalazi na crnoj listi. Ranije je potvrdio da je zatvorio račun u banci.

-Nemam kartica za plaćanje, nisam ih nikada imao, ali uvijek u džepu imam ponešto novca, rekao je Dodik, koji je ranije pozvao i ostale osobe koja su na američkoj crnoj listi da zatvore račune kako bankama ne bi stvarali probleme, što su i učinili.

Nađite banku 

Međutim, problem nije nestao gašenjem računa jer se nakon toga otvorilo pitanje isplate plaća za sankcionirane osobe u oba entiteta, s obzirom da cjelokupni platni promet mora ići putem banaka. Prvi je pomoć zatražio predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta BiH i dužnosnik HDZ-a BiH Marinko Čavara, koji je pisao Vijeću ministara da su mu ugašeni računi i da nema mogućnost primiti plaću.

-Sada nemam mogućnost da mjesečnu plaću primam putem računa, napisao je Čavara, navodeći da se time grubo krše njegova ljudska prava zajamčena Europskom konvencijom o ljudskim pravima.

Iz Ministarstva financija i trezora BiH poručuju kako ne postoji način da se plaće isplaćuju u gotovini. Zamjenik ministra Muhamed Hasanović, kaže da ta mogućnost ne postoji ni putem pošte.

-Jednostavno, te osobe će morati pronaći banku koja će htjeti otvoriti račun za njih, rekao je Hasanović.

Činjenica jest, upozoravaju ekonomisti, da se ovakvim odnosom krše osnovna ljudska prava i pravo na rad, ali nitko za sada ne izlazi s rješenjem ovog problema. DW doznaje da je prije nekoliko dana održan sastanak predstavnika banaka u BiH i američkog Veleposlanstva, na kojem je razgovarano o mogućem premošćivanju ovog problema, a da je sve ostalo na tome da se moraju poštovati obveze koje su banke preuzele, pa i one koje se odnose na sankcionirane osobe.

Lobistički fijasko

Istovremeno, Središnja banka BiH, zajedno s komercijalnim bankama, priprema instrukciju prema kojoj će se definirati isplata osobnog dohotka, doznaje DW. Međutim i tu bi moglo doći do problema za BiH, ukoliko stavovi ne budu usuglašeni s Amerikancima.

-U tom slučaju, protivljenju sankcijama ide i BiH. Jer Središnja banka je državni aparat i u tom slučaju država ne poštuje sankcije koje je propisala neka druga država, kaže ekonomist Zoran Pavlović, koji postavlja pitanje kako je uopće moglo doći do ove situacije.

-Republika Srpska ima lobističku kuću kojoj se plaća milijun KM godišnje. To je jedan odvjetnički ured iz Kalifornije. Nisu ništa sugerirali ni kada su stavljeni na crnu listu. Nije im rekla što trebaju uraditi, kaže Pavlović, ističući i apsurd cijele situacije u kojoj su na listi sankcija i dalje osobe koje nisu više žive, poput Slobodana Stankovića, osnivača tvrtke „Integral inženjering" koji je preminuo prije godinu dana, a još se zajedno s tvrtkom nalazi na OFAC listi.

Riječ je o tvrtki koja posluje na razini cijele BiH, a koja je prema američkim tvrdnjama „materijalno pomagala" Miloradu Dodika. Iz ove tvrtke su potvrdili da su im računi u nekim bankama ugašeni, dok su ih druge izvijestile da će to uraditi. U međuvremenu očekuju pozitivan odgovor od OFAC-a od koga su putem pravnog tima iz Washingtona, zatražili skidanje s crne liste. 

Ironija europskog puta

Početak gašenja bankarskih računa osobama s crne liste poklopio se s usvajanjem Zakona o sprječavanju pranja novca koji je bio jedan od 14 prioriteta za otvaranje pregovora. Nekadašnji prvi čovjek SDS-a Mirko Šarović, rekao je da je upravo ovaj zakon omogućio gašenje računa osobama koja su pod sankcijama.

-Ti ljudi koji normalno rade su 20 godina primali plaću zato što nije bilo ovog zakona, zato što ga Bosna i Hercegovina nije prihvatila. Sad se samo čekao taj trenutak i iz Bruxellesa i Washingtona da se taj zakon usvoji kako bi se mogle poduzeti mjere odmah protiv jednog broja ljudi i protiv drugih možda u budućnosti, rekao je za bh. medije Šarović, koji je također bio pod sankcijama i zabrani političkog djelovanja do 2011. godine, kada ih je zajedno s još 90 osoba ukinuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko. 

-Sve informacije govore da nove sankcije tek slijede i da će one biti obuhvatnije, prvenstveno prema pravnim subjektima, kaže politička analitičarka Tanja Topić.

Zanimljivo, sankcije su nakon 20 godine „hibernacije" odnosno postojanja samo na papiru bez konkretnih posljedica, stigle i Srpsku demokratsku stranku (SDS) koja je pod sankcijama od 2004. Aktualni predsjednik stranke Milan Miličević, poručuje da neće odustati od borbe i kako se traže modeli za financiranje kako bi stranka mogla sudjelovati na izborima u listopadu.

-Jednostrano raskidanje ugovora i gašenje računa će svoj epilog doživjeti kroz sudski proces koji ćemo svakako voditi vezano za banke i Agencije za bankarstvo, rekao je Miličević.

Sankcije opterećenje kapitalnim državnim projektima

Sada se otvaraju drugi problemi poput kapitalnih projekata, u koje su uključene neke tvrtke s crne liste. Pojedini privredni posrednici zatražili su instrukcije od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o tome kako će oni postupati u vezi sa financiranjem dionice autoputa Vc koji gradi upravo „Integral inženjering" ukoliko banke ovoj tvrtki ugase sve račune. 

Ministrica financija RS Zora Vidović kaže da se zatvaranjem računa onemogućava poslovanje i opstanak kompanija, što dalje ima negativne posljedice na ekonomski sustav.

-Ako ostave račune, onda će pogasiti njihove SWIFT-ove, pogasit će korespondente banke s tom bankom i onda ta banka praktično više ne može poslovati, što znači da je pod sankcijama. A to znači uništavanje cjelokupnog gospodarskog sustava RS, kaže Vidović.

Domaće banke nemaju drugog izbora nego da u potpunosti poštuju pravila koja nosi poslovanje s klijentima koji su na listama sankcioniranih osoba, poručuju bankari. Savjetuju da ukoliko klijenti, bez obzira radi li se o fizičkim ili pravnim licima, smatraju da je došlo do povrede Zakona o obligacijskim odnosima, mogu pokrenuti postupak zaštite kod nadležnih organa.

Inače, početkom ožujka iz Washingtona je stigla informacija da bi se, izuzev osoba u BiH koje su pod sankcijama, na udaru mogle naći i banke koje su otvorile račune fizičkim i pravnim licima s crne liste SAD-a. Tada je rečeno kako se radi o Uredbi o materijalnoj podršci, što znači da ukoliko financijska institucija obavlja transakciju za sankcionirani subjekt, da se ta financijska institucija ili banka također izlaže riziku sankcija. Upozorili su kako prenose ovu poruku, kako bi svi shvatili posljedice sankcija.