Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto u misiji spašavanja prve tranše iz Plana rasta EU. Reformska agenda Bosne i Hercegovine ipak je stigla do Bruxellesa. Bez suglasnosti kantona i bez ključnih mjera: popunjavanja Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, obaveze implementacije njegovih odluka i ukidanja entitetskog veta pri odlučivanju. Potez jednostran, reakcije oprečne. Za premijere kantona označene krivcima za uskraćivanje novca Bosni i Hercegovini poruka je jasna: Krišto je potvrdila da je vlast mogla odlučiti i bez kantona. S druge strane, podijeljena državna koalicija.

Do prvih milijuna eura preko Reformske agende, ali na bh. način: nepotpuno i neusaglašeno. Na principu – tko koči neće ni odlučivati. Igra pravila mijenja po potrebi. Tako je nakon dva mjeseca odugovlačenja, prvobitno odlučujuće mišljenje četiri kantona postalo nebitno i neobavezujuće. Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto preuzela je inicijativu. Reforme upakovala u dokument pa put Bruxellesa, navodi Federalna.ba.

“Mogli su to davno u Vijeću ministara dostaviti, riješiti bez ikakvih problema”, kaže premijer SBK-a Tahir Lendo.

“Očigledno je da im je bila potrebna neka zavjesa iza koje bi se skrili pa su iskoristili nas – ova četiri kantona, odnosno, željeli su uključiti sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini da budu saglasni s tim da se Dodiku ponovo da vjetar u leđa, da mu se da pojas za spašavanje u situaciji kada se steže obruč američkim sankcijama”, istakao je premijer ZDK-a Nezir Pivić.

RS-u novac nikad potrebniji, ali negoduje i Dodik jer principi su važniji od novca. Sudeći po oštroj reakciji, Krišto je sama odlučila, pa sama djelovala. Jednostran potez isključuje mehanizam koordinacije, a bez njega partneri iz RS-a isključuju podršku.

“Ona se počela ponašati kao nenavođena raketa. Ona nije ta koja može to da uradi. Ovim pokušava da sruši mehanizam koordinacije. Moramo sa dokumentima koji su usaglašeni u skladu s mehanizmom koordinacije istrajavati. Ako nije usaglašeno, onda se ne dostavlja i nije Borjana Krišto niko ko to može da uradi”, kaže Milorad Dodik, predsjednik RS-a.

Da nije važno kako i tko, potvrdio i stranački šef prozvane Krišto.

“Ta nadmudrivanja ostavimo po strani, ugradimo Bosnu i Hercegovinu u evropsku obitelj, povedimo je euroatlantskim projektom, a onda se ne treba brinuti kako ćemo mi unutar sebe”, rekao je Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda BiH.

Sadržaj agende nije poznat ni liderima Trojke, ali je podrška sigurna. Sve za novac i napredak države koji, kažu, može donijeti novac od Europske unije.

“Nismo ni vidjeli niti smo učestvovali u slanju tog dokumenta, ali tu hrabru odluku predsjedavajuće Krišto pozdravljam jer nemamo vremena, iscurilo nam je vrijeme da uhvatimo voz za Plan rasta koji Bosni i Hercegovini donosi jako puno”, poručuje Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.

Uz dokument je u Bruxelles poslana i informacija – naglasak na nedostajući sporni dio. A u spornom ostala suština. Ustavni sud Bosne i Hercegovine i ukidanje entitetskog veta. Odustajanje od ključnih mjera i prihvatanje Zakona o tehničkim propisima RS-a iako je ocijenjen neustavnim, razlog su da opozicija još jednom odgovornost adresira na Trojku. Nije izostao ni odgovor.

“Koaliciji je sve važnije nego ono što je ustavno, zakonito, što je u interesu države jer su oni u teškom problemu funkcionisanja. Besparica i očito nije dobra koordinacija u smislu reformi i s te strane je očekivati da jedva čekaju tih 70 milijuna, pa da se onda dogovore oko svega, ako mogu”, stava je Lendo.

“Jeste, oni su ovo s njima riješili ranije. Sve su to riješili i dugi niz drugih stvari su riješili pa su malo ljuti na nas što mi nismo riješili. To je vrlo licemjerno. Ovo je najdestruktivnija opozicija koju nisam sanjao”, kaže Konaković.

“Kompromis je temelj Bosne i Hercegovine. Od 113 mjera usuglasiti 111, mislim da na bh. političkoj sceni to nije loš rezultat”, smatra Edin Forto, ministar komunikacija i prometa BiH.

Pa opet s istom nadom pred institucije Evropske unije – da BiH progleda kroz prste, a polovično bude dovoljno barem za prvu tranšu, važniju od svih prioriteta. Pa i od državnog značaja, jer u suprotnom 70 milijuna eura ne bi bilo vrijednije od izbačene reforme Ustavnog suda i entitetskog veta.