Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Politički dogovor između europskih institucija vezano za Plan rasta postignut je i to je jako dobra vijest za zapadnobalkansku šestorku. Iako se finalno glasovanje o ovom Instrumentu očekuje na zadnjoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u travnju tu ne bi trebalo biti bilo kakvih zastoja i odgađanja. 

Podsjećanja radi, Europska komisija je Instrument predstavila u studenom prošle godine, s ciljem da se ubrza konvergencija šest zemalja s prosjekom Europske unije, kao i donošenja temeljnih reformi i ekonomske integracije. Instrument bi se sastojao od dvije milijardi eura bespovratne pomoći i četiri milijarde povoljnih zajmova, a pokrivati će razdoblje od 2024. do 2027. godine. Nadopunit će postojeći Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA III), značajno povećavajući financijsku pomoć partnerima u regiji.
Instrument će podržati partnere EU-a sa zapadnog Balkana u provođenju reformi povezanih s EU-om i potaknuti njihovu ekonomsku konvergenciju s EU-om, na temelju ambicioznih programa reformi. Instrument će također promicati usklađivanje partnera s vrijednostima, zakonima, pravilima, standardima, politikama i praksama EU-a s ciljem budućeg članstva u EU-u.

Niz problema

Upravo tu ponovno dolazimo do velikih sumnji da će Bosna i Hercegovina povući i eura od milijardi koje stoje na raspolaganju iz Bruxellesa. Naime, od samog početka priče o Planu rasta svi europski dužnosnici jasno su dali do znanja kako će se za povlačenje novca morati ispuniti strogi uvjeti i provoditi bolne, ali nužne reforme. 

Iste one koje vlasti iz godine u godinu odgađaju. Stvari su dakle vrlo jednostavne – prvo uvjeti i reforme, onda novac. Međutim, BiH niti do sada nije provodila značajnije reforme, a u situaciju u kojoj Republika Srpska ide punom parom u rušenje države iluzorno je očekivati bilo kakve pomake. 

Tim više jer ovdašnjim vlastodršcima novac iz Bruxellesa nije toliko zanimljiv jer ga je znatno teže preusmjeriti u vlastite i džepove bliskih ih prijatelja i političkih kapitalista. Kako je tome tako svjedoče i podaci da je BiH najslabija korisnica IPA3 predpristupnih fondova, a oni su 'teški' 14,7 milijardi eura. Vrlo je slična situacija i sa mehanizmom pretpristupne pomoći EU za ruralni razvoj (IPARD III) za razdoblje od 2021. do 2027. 'teškog' oko milijardu eura, kojeg svi koriste osim BiH.

Dakle, i u nekim mirnijim i stabilnijom vremenima od aktualnog trenutna iz Bruxellesa nismo povlačili iole značajnije količine novca. Sada imamo najizravnije udare na državni poredak, veliku političku krizu, dijametralno različite poglede na budućnost države, čitav niz problema zbog sankcija prema 'crnolistašima'… Budi li sve ovo optimizam da nas čeka bilo kakav pomak naprijed?

Važnost vladavine prava, transparentnosti i reformi

Svemu dodajmo kako je sporazum pozdravio europski povjerenik za proširenje Oliver Varhelji.

- Pozdravljam politički sporazum o Fondu za rast zapadnog Balkana od šest milijardi eura. To znači podršku postepenoj integraciji regije, donoseći prednosti članstva u EU čak i prije pristupanja, poticanje ekonomskog rasta, kao i smanjenje ekonomskog jaza, napisao je Varhelji na svom nalogu na mreži X.

Pregovarač Europskog parlamenta za Plan rasta Tonino Picula također je pozdravio postizanje dogovora. 

- Naglašavamo važnost vladavine prava, transparentnosti i reformi kako bi se te zemlje, naši partneri, približile EU, napisao je Picula na mreži X.