Dnevni.ba - PRELOADER

Plan za Zapadni Balkan: Reforme, pa milijarde iz Europske unije

19 Velj 2024


<strong>Plan za Zapadni Balkan: Reforme, pa milijarde iz Europske unije</strong>

Plan sadrži poticanje ekonomske integracije unutar Zapadnog Balkana kroz zajedničko tržište, ubrzavanje reformi i povećanje financijske pomoći.

Lideri zemalja Zapadnog Balkana s europskim i američkim diplomatama usvojili su deklaraciju o Planu rasta regije pod pokroviteljstvom Europske unije, a koji bi trebao biti sproveden do 2027. godine. Na Balkan bi tako u nadolazećem razdoblju trebala stići pozamašna suma novca od Europske unije. Oko šest milijardi eura.

Europska komisija je u studenom prošle godine usvojila Plan rasta za Zapadni Balkan s ciljem jačanja ekonomskog rasta i ubrzavanja približavanja Europskoj uniji. Plan ima ogroman potencijal i trebao bi udvostručiti ekonomiju Zapadnog Balkana u idućih deset godina.

Između ostalog - formiranje zajedničkog tržišta Zapadnog Balkana, koje će imati pristup europskom tržištu i prije nego što zemlje postanu članice EU. To bi značilo i slobodno kretanje robe, usluga, kapitala i ljudi. Plan sadrži poticanje ekonomske integracije unutar Zapadnog Balkana kroz zajedničko tržište, ubrzavanje reformi i povećanje financijske pomoći.

Bespovratna pomoć

Dvije milijarde eura došle bi u obliku bespovratne pomoći, a preostale četiri u vidu povoljnih kredita ili kapitalnih ulaganja. Uvjet za novac je – sprovesti reforme. Svaka država će predložiti agendu na temelju preporuka, uključujući godišnji Paket proširenja, nakon čega će se Komisija konzultirati, ocijeniti i usvojiti dnevni red.

Uvjeti plaćanja će biti povezani s određenim socio-ekonomskim reformama za otključavanje nacionalnog i regionalnog potencijala rasta, te s reformama povezanim s osnovama procesa proširenja, uključujući vladavinu prava, demokraciju, te poštivanje ljudskih prava i sloboda. Jedan od preduvjeta je i da se Srbija i Kosovo konstruktivno uključe u normalizaciju odnosa.

Plan predstavlja značajnu priliku za regiju s potencijalom da udvostruči privredu u idućem desetljeću.

Osim što će osigurati investicije, trebao bi i potaknuti reforme, unaprijediti ekonomsku integraciju s jedinstvenim tržištem i potaknuti ekonomske integracije unutar Zapadnog Balkana kroz zajedničko tržište.

Kada je u pitanju unapređenje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem, za to postoji sedam prioritetnih oblasti. Prva je slobodno kretanje robe. Postoje sporazumi koji bi mogli otvoriti jedinstveno tržište za robu proizvedenu na Zapadnom Balkanu, pojednostaviti carinske procedure i promovirati učešće u Konvenciji o zajedničkom tranzitu. Druga je slobodno kretanje usluga i radne snage, što bi uključivalo e-trgovinu i slične usluge, kao i priznanje vještina i kvalifikacija između Europske unije i Zapadnog Balkana. Treći je pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima, a što bi smanjilo troškove prekograničnih plaćanja i potaknulo prekograničnu trgovinu.

Četvrto je olakšavanje drumskog transporta s jasnim prednostima koje bi to donijelo. Peta je integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta, što je važno za suočavnje s globalnim izazovom klimatskih promjena. Postizanje bolje integracije tržišta električne energije u regiji s tržištem EU-a otvara mogućnost za integraciju drugih energetskih tržišta. Šesta prioritetna oblast je jedinstveno digitalno tržište, što predstavlja niz važnih mogućnosti kao što su smanjenje troškova roaminga, jačanje cyber sigurnosnih veza i prekogranična interoperabilnost. I konačno, integracija u industrijske lance snabdijevanja bi razvila strateška partnerstva na održivim lancima vrijednosti sirovina i za sigurnost snabdjevenija kritičnim lijekovima.

- Dobili smo recept za daljnje reforme koje se tiču ekonomije, odnosno slobodnog protoka roba, usluga, ljudi i kapitala. Vidimo da se ovo veže za Berlinski proces, čak nekim mjerama liči na inicijativu Otvorenog Balkana. Međutim, ono što je bitno potcrtati, jeste da je cilj zaista jasan, a to je konvergencija, uzajamno približavanje, domaćih regionalnih ekonomija spram EU ekonomija. Ako domaće vlasti ispune određene reforme, prije svega, po pitanju ekonomije, onda mogu očekivati značajna sredstva. Ako ne, onda ostaju bez novca. Možda to i treba biti pravi pristup, no vidjet ćemo koliko će sve strane biti dosljedne u primjeni navedenog, izjavio je ekonomski analitičar i parlamentarac Admir Čavalić.

Novim Planom Europska komisija skreće pozornost da zemlje regije, paralelno s približavanjem Uniji, trebaju pojačati međusobnu suradnju i ostvariti ciljeve zajedničkog tržišta. Također, one bi trebale ubrzati proces reformi, posebno u oblasti reda i zakona. Uz to, ako Zapadni Balkan iskoristi mogućnosti Plana, istovremeno će ubrzati put ka Europskoj uniji.

Sastajao se i bh. tim

Radni tim Bosne i Hercegovine za izradu Plana reformi za provedbu Plana rasta za Zapadni Balkan, kojim predsjeda Borjana Krišto, konstituirao se u siječnju. Krišto je informirala članove o aktivnostima koje je proveo tim na pripremi inicijalne radne verzije dokumenta “Plan reformi za Bosnu i Hercegovinu”, koji je ranije upućen Europskoj komisiji kao temelj za sačinjavanje indikativne liste projekata i prioriteta.

Radi se o dokumentu koji sadrži četiri prioriteta. To su Zelena i digitalna tranzicija, Razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, Razvoj i zadržavanje ljudskog kapitala i Vladavina prava.

Krišto ističe kako bi u dijalogu s Europskom komisijom hitno u idućem razdoblju trebala biti usuglašena finalna reformska agenda u kojoj bi bile pobrojane sve reforme, odnosno investicijski projekti i potrebna sredstva za njihovu provedbu. Taj će proces do okončanja voditi Radni tim u BiH za izradu Plana reformi za Plan rasta za Zapadni Balkan.

Radni tim čine predsjednici vlada Federacije BiH i Republike Srpske Nermin Nikšić i Radovan Višković te državni ministri vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, komunikacija i prometa Edin Forto, financija i trezora Srđan Amidžić te pravde Davor Bunoza, kao i entitetski ministri finansija Toni Kraljević i Zora Vidović. Također, u Radnom timu je 10 kantonalnih premijera, i to Predrag Čović, Marija Buhač, Tahir Lendo, Ivan Vukadin, Nihad Uk, Edin Ćulov, Irfan Halilagić, Đuro Topić, Nezir Pivić, Nijaz Hušić i gradonačelnik Brčko distrikta BiH Zijad Nišić, kao i direktori Direkcije za ekonomsko planiranje i Direkcije za europske integracije Zoran Zeljko i Elvira Habota.

N. K.

EU


EBRD

EBRD pripremio oko 100 milijuna eura za potporu mladim poduzetnicima

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopćila je jučer da će u okviru programa za potporu pod...

22 Stu 2024

Delegacija EU-a u BiH: Glavni pregovarač mora imati puni mandat predstavljati državu u cjelini

Odluka Europskog vijeća iz ožujka ove godine o otvaranju pristupnih pregovora BiH s EU-om predsta...

21 Stu 2024

EU

Sutra sastanak Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo između EU i BiH

Osmi sastanak Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo između Evropske unije i Bosne i Hercegovine ...

18 Stu 2024