Američki predsjednik Donald Trump ne prestaje sa svojim iznenađujučim potezima koji pune medije širom svijeta. Naime, nakon što je efektivno uveo trgovinski rat Kini, osim naglog i iznenađujućeg oslobađanja uvoznih carina na IT opremu i dijelova, postalo je jasno da će Sjedinjene Američke Države ostati bez robe kada se isprazne skladišta. Alternativa, možda domaće proizvodnje postat će skuplja. Dakle, inflacija se nadzire.

Europa se prestrojava i udaljava od SAD. Sve manje kupuje od nje, jer je opsjednuta financiranjem vojske. Uzrok je rat koji je prethodna vlada i predsjednik Joe Biden ostavio „u naslijeđe“ Donald-u Trump-u. Bulwark se šali da je El Salvador jedini preostali savetnik Amerike, koja se posvađala i sa susjedima – Meksikom i Kanadom. Hoće li će Trump sada uraditi nešto što se naziva potezom očajnika: otpustiti Jerome Powell-a direktora Feda?

Razapeti između visokih carina i niskih kamata
Dosad bi Trumpu trebalo biti jasno da može imati visoke carine, a u isto vrijeme imati niske kamatne stope, ali ne može imati oboje. Problem je što Trump želi oboje, navodi Yahoo Finance. Prije nego što je najavio svoje tarife, 2. travnja, inflacija je u ožujku pala sa 2,8 posto na 2,4 posto, ovo je blizu zacrtanih Fed-ovih dva posto. A onda je nastao kaos, koji još nije gotov. Donald trump je u glavnoj ulozi, te će probati iskoristiti za pregovore. Pad inflacije, ili čak deflacija, obično smanjuju kamatne stope iz nekoliko razloga. To daje Fed-u više prostora da smanji kratkoročne kamatne stope bez brige da će to potaći više cijene i inflaciju.

Čim se desio „Dan oslobođenja“, kamatne stope su nastavile rasti. Referentni trezor je skočio s 3,9 posto 4. travnja na 4,5 posto samo tjedan dana kasnije. To je veliki skok u kratkom vremenskom periodu, koji signalizira da se dešava nešto disruptivno.

Inflacija kreće u neželjenom smjeru
Ekonomski gledano, tržišta su odlučila da će Trump-ove tarife povećati inflaciju. Usporavajući američku ekonomiju, snižavajući prinos na američke obveznice i čineći druge vrste investicija privlačnijim u usporedbi s njima. Kamatne stope će morati biti veće da bi privukle investitore nazad u obveznice američkog Ministarstva financija (Treasury) ili bilo koju drugu imovinu koja je povezana sa američkom ekonomijom, objašnjava Yahoo Finance u svojoj analizi.

Problem je što je Trump već signalizirao Fedu da je vrijeme da se kamate smanje. Inflacija tjera Fed da to ne uradi, i Trump je nezadovoljan. On ima neodoljivu želju da otpusti Jerome Powell-a direktora Feda, jer – tijekom 14 sezona svog reality-ja „Šegrt“, Trump je s zadovoljstvom otpustio više od 200 takmičara zbog sitnica. On voli otpuštati ljude koji ne rade ono što on želi, tvrdi The Economist.

Može li Trump smjeniti Powell-a?
Trump-u na putu stoji sudijska odluka iz 1935, odnosno, sudski presedan. Naime, tadašnji američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt u procesu poznatom kao proces „Humphrey’s Executor v United States“ je 1933. pokušao otpustiti William Humphrey-a, jednog od pet komesara Federalne trgovinske komisije, zbog neslaganja oko trgovinske politike i Humphrey protivljenja njegovim programima New Deal-. Humphrey je osporio svoju smjenu i – odnio pobjedu na Vrhovnom sudu 1935. Od tada je jasno je da predsjednik više nikada ne može smijeniti direktora Feda.

Jerome Powell, šef FED-a
Jerome Powell, predsjednik Feda, djeluje da je siguran na svojoj poziciji. Ipak, ozbiljni mediji bruje o njegovoj mogućnoj smjeni. Naime, Trump je počeo vladati tvrdoglavo i apsolutistički. Ne izbjegava spomenuti „treći mandat“ ili „preuzimanje Grenlanda“, i slične nezakonite radnje. Ali, Vrhovni sud ga je već sprečio da otpusti Cathy Harris, šeficu Merit Systems Protection Board (MSPB), i Gwynne Wilcox iz National Labour Relations Board (NLRB).

Svatko tumači pravila kako mu paše
Trampova administracija se žalila na odluku: „Predsjednik ne bi trebao biti primoran da delegira svoju izvršnu vlast na šefove agencija koji očigledno imaju mišljenja u suprotnosti sa ciljevima politike administracije ni na jedan dan – a još manje za mesece koji bi verovatno bili potrebni sudovima da reše ovaj spor“, kaže se u žalbi na presudu u sporu „Trump v Wilcox“.

Trump-ov odvjetnički tim se poziva na slučaj iz 2020, „Seila Law protiv Biroa za financijsku zaštitu potrošača (CFPB)“ gdje presuda kaže da presedan iz 1935. ne važi. Šef CFPB-a, po presudi, podleže smjeni od strane predsjednika po njegovoj volji. Pri tome nije potrebno navoditi razlog. U odluci koja je donesena sa 5:4 u glasovima, navodi se da presedan iz 1935. štiti samo šefove „višečlanih stručnih agencija koje nemaju značajnu izvršnu vlast“ – za razliku od agencija poput CFPB-a koje vodi jedan administrator.

Posmatrači misle da će Vrhovni sud ipak „pregaziti“ slučaj iz 1935. Očekuju da će donijeti novi presedan 90 godina kasnije. Tako da će od sada svaki predsjednik moći otpustiti bilo koga „tko ne želi da sprovodi njegovu politiku“. Sjetimo se da je prošle godine isti ovaj sud glasao 6:3 u slučaju „Trump v United States“. Predsjednik ima zaštitu od kriminalnog gonjenja, što je poprilično uzbudilo javnost. Pošto Vrhovni sud čini „većina Trump-ovaca“, moguće je da će uslijediti novi šok, vjerojatno u srpnju, kako predviđa The Economist.

Mogući epilog
Otpuštanje Powell-a bi moglo brzo da se odbije o glavu Trumpu. Naime, tržišta se oslanjaju na Fed koji se smatra apolitičnim, čak i ako napravi greške. U ovom slučaju Fed ne bi više bio apolitičan i ne bi uživao toliko povjerenje – bio bi samo produžena ruka predsjednika, tko god on bio. Fed bi smanjio kamatne stope, ali bi se povećala inflacija. To opet ne odgovara Trumpu.

Neophodna je recesija
Gdje je onda bio izlaz? On bi morao posegnuti za „specifičnom opcijom“ – da izazove recesiju. Izgleda da većina analitičara misli da će se recesija desiti u svakom slučaju.

Recimo, Goldman Sachs je podigao svoje procjene šanse za recesiju na 65 posto kada je Trump objavio svoje tarife od 2. travnja. Zatim ih je spustio na 45 posto nakon što je mnoge od njih odložio 9. travnja. Ipak, Goldman Sachs, kao i mnogi drugi prognostičari, misli da će se američki ekonomski rast i dalje usporiti da bi došao do nule do kraja 2025. godine, kaže analiza Yahoo Finance. Ako bi se još nešto desilo u trgovinskom ratu, ili još neki nepredvidiv potez Trumpa, rast bi pao ispod nule. To je ono što je Kamala Harris u predizbornoj kampanji i predviđala i upozoravala: recesija do ljeta 2025.

No, Trump možda to i želi, kako god to bilo suludo. U recesiji, dešava se rastuća nezaposlenost i manjak plaća i novca za trošenje dovodi do smanjenja potrošnje, te i do smanjene potražnje. Ovo izaziva pad cijena i smanjuje inflaciju. U kombinaciji sa smanjenim kamatnim stopama Feda, ovo je ono što Trump želi. Desetogodišnja kamatna stopa na američke obveznice od dva posto ili niže, kamatne stope hipoteka od oko četiri posto, jeftinije zaduživanje i sve što slijedi.

Ali, jeli to vrijedno tog rizika? Zaista nitko više ne može se pouzdati u ono što će Trump uraditi u svojoj „umjetnosti dogovora“. Ostaje nam samo da čekamo i da gledamo, piše financa.